Budi dio naše mreže
Izbornik

Virovitica započinje godinu velikog jubileja

Virovitica (IKA )

Virovitica u znaku obljetnica: 770. rođendana grada, 725. obljetnice franjevačkog samostana i 320. rođendana župe

Virovitica, (IKA) – Vjernici virovitičke župe sv. Roka će u ponedjeljak 16. kolovoza u 10 sati, uz euharistiju na kojoj će zahvaliti za 770. rođendan grada, započeti i godinu velikog jubileja, u kojoj će franjevci na osobit način obilježiti 320. rođendan župe svog nebeskog zaštitnika. “Veliki jubilej zapravo je početak niza događaja koje želimo pokloniti vjernicima, ali i svim zaljubljenicima u liturgiju, te sakralnu umjetnost u narednih godinu dana. Planiramo duhovne obnove, misije i hodočašća, ali i izložbe, koncerte, likovne kolonije i znanstvene skupove kako bi svatko mogao pronaći nešto za sebe”, objasnio je na konferenciji za novinare 10. kolovoza župnik fra Robert Perišić, najavljujući jednogodišnji program. Rođendan župe veže se uz 22. studenoga 1684. godine, kada su se nakon najezde Turaka i pune 132 godine u Viroviticu vratili franjevci, fra Pavao Truntić i fra Krozoston Kayzer. Prije najezde Turaka Virovitica je imala tri samostana i već je postojala župa na njenom području, ali 1684. godine braću je dočekalo zgarište nekadašnje crkve i samostana Svete Marije. Zahvaljujući vjernicima, ondje je ubrzo, nakon zavjeta sv. Roku i zaštiti od kuge, niknula današnja crkva Sv. Roka, koja slovi kao najljepši sakralni primjerak barokne umjetnosti u Sjevernoj Hrvatskoj. “Uz rođendan župe, na Rokovo će početi jubilej 725. godine našeg franjevačkog samostana. Prvi pisani dokument u kojem se spominje datira iz 1280. godine, u jednom pismu papina izaslanika, biskupa Filipa, gvardijanu virovitičkog samostana. Ovo je mjesto u kojem je na poseban način sačuvan dio povijesti kroz samostanske kronike, knjige, te sakralne predmete iz 18. stoljeća. Plan nam je to izložiti javnosti, budući da se radi o blagu koje su nam u baštinu ostavila naša braća i dužnost nam je na njega ukazati svima onima koji ga još nisu imali prilike vidjeti”, rekao je fra Robert Perišić. Samostanske kronike zabilježile su ono što se danas rijetko može naći u virovitičkim kronikama, poput činjenice da je Virovitica imala dvije visoke škole i da se u samostanskim zapisima nalazi dio bilješki koje bi znanstvenicima mogle poslužiti za istraživanje virovitičke povijesti. Zato fratri u narednih godinu dana planiraju objaviti prijevode samostanske kronike iz 17. i 18. stoljeća s latinskog jezika, predstaviti novo izdanje knjige Franjevci i Virovitica fra Paškala Cvekana, novi deplijan, te obnoviti zgradu stare franjevačke apoteke koju bi na dva kata pretvorili u izložbeni prostor liturgijske odjeće, kaleža, križeva, kadionica, relikvijara, pacifikala i drugih umjetnina sačuvanih s kraja 18. stoljeća, a imala bi i biblioteku, te sobu posvećenu fra Paškalu Cvekanu i ocu Kamilu Kolbu. U prigodi tri velike obljetnice – rođendana grada, župe i samostana 10. kolovoza predstavljena je i zastava koja je ujedinila sva obilježavanja i na kojoj se, uz grb Grada, nalaze i grb biskupije, provincije te otisak najstarijega sačuvanog samostanskog pečata. Rođendan župe svoje je mjesto našao i u novom broju župnog lista “Sv. Rok”, kojeg je predstavio glavni urednik fra Željko Janjić i u kojem se na tridesetak stranica nalazi svojevrsni vodič kroz prošlost virovitičke župe i samostana u kojem danas za oko deset tisuća vjernika duhovno skrbi petero franjevaca.