Budi dio naše mreže
Izbornik

Susret svećenika i vjeroučitelja Zaprešićkog dekanata

Zaprešić (IKA)

Susret svećenika i vjeroučitelja Zaprešićkoga dekanata održan je u subotu 9. studenoga u župi Marije Kraljice apostola u Zaprešiću.

Nakon molitve i pozdravnih riječi preč. Ivana Frkonje, dekana Zaprešićkoga dekanata, predavanje „Škola za život – Katolički vjeronauk“ održao je ravnatelj OŠ Stjepana Radića iz Brestovca Orehovečkog Zdenko Kobešćak. Predstavio je rezultate međunarodnog istraživanja PISA koje pokazuje rangiranost znanja i vještina učenika. Nažalost, rezultati hrvatskih učenika uglavnom su ispodprosječni.

Od „Škole za život“ očekujemo da će te rezultate promijeniti, a svakako to očekujemo od generacije prvih razreda koja će cijelo svoje osnovno školovanje završiti po reformiranom programu, rekao je Kobešćak.

Predavanje je bilo podijeljeno u tri dijela. U prvom je bilo riječi o potrebi doživljavanja nastavne građe korištenjem svih osjetila. Samo tako će učenici stvoriti dugotrajno pamćenje i zaista „za život“ pohraniti i znati upotrijebiti svoje znanje.

U drugom dijelu bilo je riječi o radu nizozemskog profesora Wim Veena s Tehničkog sveučilišta u nizozemskom Delftu, koji je pripadnika nove generacije nazvao Homo zappiensom, i definirao kao osobu koja odrasta koristeći tri neizbježna uređaja modernog doba: daljinski upravljač, mobitel i računalo. Generacija je to koja ima kontinuiranu potrebu novih mentalnih podražaja. Iz tog razloga u nastavi je potrebno mijenjati perspektivu, pa čak ako to uključuje i upotrebu nekonvencionalnih metoda rada kako bi zadržali pažnju učenika. U vremenu novih generacija učitelj mora biti osposobljen kako bi mogao odgovoriti na izazove koji se stavljaju pred njega.

U trećem dijelu predavanja ponovno je u središte stavljena činjenica da svaki učenik može uspjeti, samo treba prepoznati njegov potencijal koji će mu pomoći u ostvarivanju vlastite osobnosti. Upravo je učitelj taj koji mora u učeniku prepoznati „temelj“ na kojem će se izgrađivati njegova znanja i vještine.

Kroz radionicu u kojoj je dio sudionika bio podijeljen u dvije grupe, otkrivala se razlika između značenja riječi grupa i tim u praksi. Pokazalo se očekivano da kod učenika treba razvijati timski rad, zbog boljeg ozračja u učionici, ali i zbog toga što je timski rad karakteristika koja je na listi prioriteta svakog životopisa. Nakon konstruktivne rasprave, susret je završio domjenkom.