Zagreb, (IKA) – Na Veliku subotu, 31. ožujka, u Zagrebu je u 95. godini života i 72. godini svećeništva preminuo najstariji član Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca o. Zvonimir Vjekoslav Zlodi.
Sprovod je u utorak 3. travnja u crkvi Sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu, s pogrebnom misom koja počinje u 10.30 sati. Nakon mise zemni ostaci o. Zvonimira bit će položeni u samostansku grobnicu Kapele Svetog Duha. Svećenici koji namjeravaju sudjelovati u sprovodnim obredima, zamoljeni su ponijeti svećeničku albu i prigodnu štolu ljubičaste boje.

O. Zlodi, sin Jurja i Monike r. Megla, rođen je 28. travnja 1923. godine u Zagrebu. Kršten je iste godine u župi sv. Blaža u Zagrebu. U devetoj godini ostaje bez majke, na koju mu ostaje tek uspomena, ali i duboka zahvalnost. Od tada mu njegova starija sestra postaje ujedno i majka. Osnovnu školu i malu maturu završio je 1937. u Zagrebu, a iste godine stupio je u sjemenište franjevaca konventualaca formiran vjerski i nacionalno kroz onodobne katoličke organizacije u punom cvatu, poput Katoličke akcije i križara, kojima su svetoduški fratri bili duhovnici. Novicijat će započeo početkom Drugoga svjetskoga rata 1939. godine u Ptuju, gdje je i 28. kolovoza 1940. položio prve zavjete. Svečane zavjete položio je 1944. u Rimu.
Od 1942. do 1947. studira u Rimu, gdje je 1945. na Papinskom Sveučilištu sv. Bonaventura stekao je bakalaureat, a 1947. na Papinskom sveučilištu Gregorijana licencijat iz teologije.
Za svećenika je zaređen u bazilici Sv. Ivana Lateranskoga u Rimu u 1. ožujka 1947., a dan kasnije je u Rimu slavio i svoju mladu misu. Od 1947. do 1950. u svetoduškom samostanu bio imenovan kapelanom u bolnici Svetog Duha, a potom odlazi na odsluženje vojnoga roka. Nakon povratka, pet godina obnaša službu ispovjednika u samostanu sv. Frane u Šibeniku do 1956., a od tada tri godine obnaša službu gvardijana samostana sv. Frane u Splitu. Slijedeći mandat od 1959. do 1962. gvardijan je samostana sv. Frane u Šibeniku, a od 1962. do 1968. obnaša službu magistra novaka na Cresu i Pri Svetoj Trojici u Podlehniku. Od 1968. do 1971. u Zagrebu je bio magistar klerika, te kao profesor predaje i na Srednjoj školi za spremanje svećenika na Svetom Duhu. Službu župnika u Petrovaradinu i upravitelja svetišta Majke Božje Tekijske vršio je od 1971. do 1972. godine. Potom je 25 godina obnašao službu ispovjednika u bazilici Sv. Petra u Rimu za hrvatski, slovenski i talijanski jezik. Ispovijedao je ljude svih staleža i nacija, iz cijeloga svijeta, od djece do biskupa, kardinala i papa. Bio je izabran za rektora penitencijerije, te je tu službu vršio od 1979. do 1988. Početkom 1986. godine zajedno s hrvatskim svećenicima, redovnicima i laicima koji su tada živjeli u Rimu sudjelovao je u utemeljenju Inicijativnog odbora koji je vodio sve potrebne radove i akcije za osnivanje hodočasničkog Doma „Domus Croata”, te je bio i predsjednik toga Odbora.
Po povratku u Domovinu kratko vrijeme proveo je u Samostanu sv. Antuna u Novom Marofu, a od 10. veljače 1999. pa do smrti bio je član samostanske zajednice na Svetom Duhu.
Autor je nepreglednog mnoštva članaka u Veritasu – Glasniku sv. Antuna Padovanskoga, recenzent knjiga, a pisao je i za druge časopise, Famiglia cristiana, Apostol Bezgrešne, Fraternitas i druge. Objavio je desetak knjiga, većina ih je doživjela brojna izdanja, a neke su prevedene i na slovenski jezik. Autor je više hagiografija, među kojima je životopis sv. Antuna Padovanskoga u više izdanja tiskan u oko 20.000 primjeraka. Braća ga pamte kao marljiva, savjesna, vedra i neobično jednostavnog i pristupačnog čovjeka, redovnika i svećenika. Sve dok ga vid nije izdao bio je službeni provincijski prevoditelj svih dokumenata, a preveo je i nekoliko knjiga. Svoju matičnu Provinciju u Zagrebu, povratkom iz Rima, obogatio je vrijednom galerijom filatelističkog i numizmatičkog blaga. Za vrijeme svoje djelatnosti u bazilici Sv. Petra u Vatikanu zalagao se za postavljanje prigodne spomen-ploče na krštenje Hrvata i prvih veza našeg naroda sa Svetom Stolicom, što je upravo ostvareno tijekom protekle godine, a bit će inaugurirano ujesen ove godine.