Istina je prava novost.

"Jezuševim križnim putem" završile 23. svečanosti Pasionske baštine

Zagreb, (IKA) – Izvođenjem drugonagrađenog djela, oratorija “Jezušev križni put” u srijedu 16. travnja u crkvi Sv. Katarine u Zagrebu zaključene su ovogodišnje, 23. po redu, svečanosti Pasionske baštine. To iznimno djelo, prvo takove vrste na kajkavskom, na tekst prof. dr. Stjepana Pepeljnjaka (1944.) skladao je Josip Magdić (1937.).
Premijerno je oratorij izveo Komorni zbor Muzičke akademije i Gudački komorni orkestar Muzičke akademije sa solistima Marijanom Radičević, sopran, i Leonom Košavićem, bariton, pod ravnanjem Jasenke Ostojić, dok je uloga naratora zapala Zvonka Novosela.
Oratorij je i svojevrsna čestitka Resniku koji ove godine obilježava 800. obljetnicu od osnutka župe, pa će tako 22. travnja izvedba biti upriličena i u tamošnjoj crkvi.
Skladatelj, Josip Magdić je iz obilja kajkavskog, sakralnog i glazbenog izričaja odabrao najupečatljivije kajkavske motive i glazbene fraze iz korizmenih kajkavskih napjeva iz samog Resnika, zatim Hrvatskog zagorja te Međimurja kao i napjeve koje bilježi čuvena Cithara octochorda.
U ovoj prigodi Komorni zbor Muzičke akademije i Puhački ansambl Muzičke akademije izveli su i kraće djelo “Lux aeterna” Marka Bertića (1990.) studenta 5. godine teorijske glazbe i 3. godine kompozicije na Muzičkoj akademiji u klasi prof. Mladena Tarbuka.
Na kraju koncertne večeri prof. Pepeljnjak zahvalio je svima na odazivu, a posebnu zahvalu uputio je mladim glazbenicima predvođenima prof. Ostojić. Zahvali i čestitkama pridružio se i predsjednik udruge Pasionska baština mr. Jozo Čikeš, koji je mladim glazbenicima poželio da budu pronositelji pasionske baštine.
Mr. Čikeš je za Informativnu katoličku agenciju istaknuo tri osnovna obilježja ovogodišnjih svečanosti. Kao prvo, riječ je o do sada brojčano najvećem broju programa unutar svečanosti, gledajući zajedno i koncerte i izložbe. Drugo, sve izvedbe bile su doista najkvalitetnije u odnosu na ranije godine. Kao posljednje obilježje istaknuo je kako su ovogodišnje svečanosti bile “‘najhrvatskije’ – po broju hrvatskih autora koji su sudjelovali u svečanostima”. Mislim da je to dovoljan razlog da možemo reći da su ovogodišnje svečanosti nadvisile ranije. Nadam se da će tako biti i sljedeće godine, a osobito za dvije godine, kada ćemo slaviti 25. obljetnicu, rekao je Čikeš.