Đakovo, (IKA/TU) – Đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić 14. travnja u Nadbiskupskom domu u Đakovu održao je konferenciju za medije te uputio svoju Pastirsku uskrsnu poruku pod naslovom “Nije ovdje! Uskrsnu kako reče.” (Mt 28,6). Rekavši kako postoje neka mjesta na koja se čovjek uvijek rado vraća, kao što je mjesto rođenja, djetinjstva ili mladosti, na kojima se čovjek uvijek nadahnjuje onim što ga je oblikovalo, onim što je postalo dijelom ili bitnom oznakom njegova identiteta, nadbiskup je istaknuo: “Na neka se mjesta vraćaju i dolaze i čitavi narodi. Tako je to i s kršćanskom vjerom. Sjeme kršćanske vjere sadrži utješnu, ali izazovnu poruku da i sam Bog ima mjesto na kojemu ga čovjek uvijek iznova može pronaći i prepoznati. To je mjesto Isusov križ na Golgoti. Uputiti se na to mjesto, stalni je poziv kršćanima svakoga, pa i našega vremena. Kristov križ je mjesto našega kršćanskog identiteta. Kristovim križem označena je, draga braćo i sestre, povijest, sadašnjost i budućnost našega naroda.”

Kazavši kako nijedna poruka suvremenoga svijeta nije s toliko odbijanja i osuda posađena na optuženičku klupu čovječanstva kao poruka s “katedre” Kristova križa, s mjesta najuzvišenijega očitovanja Božje ljubavi, nadbiskup je naglasio kako vjernost vlastitom identitetu, kako za pojedince i Crkvu u cjelini, tako i za čitav naš narod, zahtijeva usvajanje logike križa: samoprijegora i žrtve iz ljubavi – u obiteljskom, gospodarskom, političkom, kulturnom i društvenom životu.

“Samo po križu može pobjeđivati život nad kojim su se u hrvatskom društvu nadvili toliki oblaci smrti, čije posljedice veoma snažno osjećamo na različitim područjima. Gospodarska kriza posljedica je krize morala i sustava vrijednosti, očitovanog ponajviše u neodgovornom upravljanju nadležnih u brojnim tvrtkama, u stranačkom kadroviranju koje prednost daje podobnima nauštrb stručnosti i stvaralačke kreativnosti, u pogodovanju parcijalnim interesima pojedinaca i skupina pri donošenju poslovnih odluka, što istodobno stvara mrežu koruptivnog ponašanja. Gašenje poduzeća i radnih mjesta postalo je, nažalost, svakodnevna stvarnost. S druge strane, izostankom strategije razvoja i pogodovanjem krupnom kapitalu uništena su brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva i budućnost hrvatskog sela. Osiromašenom i staračkom stanovništvu Slavonije i Baranje smanjuje se i broj bolničkih kreveta. Smanjivanjem mjera socijalne zaštite i opsega primarne zdravstvene zaštite ponovno najviše stradavaju oni najslabiji. Osim toga, ekonomskom krizom, krizom financijskog sustava u cjelini te krizom društvenog morala najviše su pogođeni mladi. Zbog toga smo svjedoci tihog, ali veoma snažnog vala emigracije mladih ljudi, osobito akademski obrazovanih, te čitavih obitelji – iz sela, ali i gradova. O teškim posljedicama tog snažnog vala emigracije po demografsku i gospodarsku budućnost Slavonije i Hrvatske jedva da se netko usudi sada promišljati”, zaključio je nadbiskup.

Na kraju svoje poruke nadbiskup je rekao kako uskrsnućem Isusa Krista postajemo svjedoci neprolazne Božje ljubavi prema čovjeku. To svjedočanstvo stoljećima je okupljalo Crkvu te stvaralo hrvatsku i europsku uljudbu. No zajednički, vjernički i sinodski put još nije završen, rekao je nadbiskup Hranić, čestitajući svima, u zajedništvu s umirovljenim nadbiskupom Marinom Srakićem, sretan i blagoslovljen Uskrs.

U drugom dijelu susreta nadbiskup Hranić odgovarao je na pitanja novinara. Budući da je nadbiskup na posljednjem susretu s novinarima istaknuo kako je stanje u Slavoniji “za kriknuti”, novinare je zanimalo tko bi trebao čuti taj krik te kako objašnjava činjenicu da će i ovoga Uskrsa biskupi u svojim porukama govoriti o teškoj gospodarskoj situaciji u zemlji, ali će i nadalje ostati sve isto.

“Nadam se da neće ostati sve isto, da ima ljudi dobre volje u čijim srcima djeluje Duh Sveti, koji su odgovorni na različitim mjestima u političkom i gospodarskom životu, na različitim područjima društvenoga života. I s obzirom na sve ove sudske procese o kojima svakodnevno slušamo, čini mi se da ipak negdje dozrijeva svijest da se ne isplati biti nečastan i nepošten, da se to razbija o glavu i da trebamo krenuti drugačijim putem. Učimo iz vlastitih pogrešaka. Međutim, zasigurno da u našem društvu postoji dovoljan broj ljudi koji vole ovu zemlju, kojima je stalo do budućnosti ove zemlje i hrvatskoga društva. Teško je gledati tolike naše ljude koji žive na rubu egzistencije, divim im se i pitam se kako spajaju kraj s krajem, od čega ti ljudi žive, kad ih slušamo kako teško prolaze. Teško mi je zbog njih, žao mi ih je. Mi kao Crkva pokušavamo ublažiti probleme, ali to su samo kapi u moru, kada se vidi kolike su potrebe”, rekao je nadbiskup.

Izrazio je vjeru da takva situacija ne može trajati u nedogled, da Bog svojih nikada ne ostavlja i da se stvara raspoloženje odozdo da je vrijeme krenuti drugačijim putem. “Možda će to još potrajati koju godinu, ali ovako ne može ostati. Ne znam je li to nužno, moramo li na tako bolan način kao društvo proći katarzu da bismo izašli iz onoga staroga komunističkog mentaliteta ‘snađi se druže’ da bismo došli do uistinu demokratskoga i poštenog društva”, rekao je nadbiskup.

Na izravno pitanje tko je kriv za situaciju u društvu, nadbiskup je istaknuo kako uskrsnu poruku ne želi pretvoriti u bič kojim udara nekoga drugoga jer građani i društvo svakodnevno prepoznaju i vide te sami prosuđuju tko je kriv za ovakvo stanje.

Na novinarski upit da komentira skoro otvaranje Pučke kuhinje u Slavonskom Brodu, nadbiskup je rekao kako Crkva karitativno pomože više nego ikada, pa tako i kroz otvaranje Pučkih kuhinja. Istaknuo je spremnost grada Slavonskog Broda za suradnju pri ovom projektu – Grad će preko socijalne službe od Pučke kuhinje uslužno naručivati određeni broj obroka, kako bi jednim dijelom pokrili troškove tzv. “hladnog pogona”, dok će Caritas uz pomoć Nadbiskupije dijeliti puno više obroka. Za usporedbu je dodao kako Grad Osijek uslužno naručuje 40-ak toplih obroka dnevno, dok ih Caritas svakoga dana podijeli od 180 do 200. Izražavajući nadu da će Pučka kuhinja biti otvorena do ljeta, nadbiskup je rekao kako usporedo teku pripreme za otvaranje Pučke kuhinje u Vinkovcima iz koje će se određeni broj toplih obroka distribuirati i u Vukovaru.

Zamoljen da komentira skoru kanonizaciju dvojice papa, Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., nadbiskup je rekao kako je to velika radost za čitavu Crkvu. Premda se shvaćao kao “Papa prijelaza”, Ivan XXIII. pokazao se kao proljeće u Crkvi. Taj je starac imao hrabrosti otvoriti vrata i prozore Crkve da bi, kako je rekao, došlo svježega zraka, jer se kroz povijest nakupilo puno toga što nije toliko važno za život Crkve. Imao je hrabrosti i sazvao II. vatikanski koncil, on je doista otac suvremene Crkve i promjena koje su se od II. vatikanskog sabora na ovamo događale u Crkvi. Papa Ivan Pavao II. uistinu je veliki papa koji je pokazao univerzalnost Crkve. Po njegovu radu i djelovanju, po putovanjima širom svijeta, mi, katolici, postali smo svjesni da smo univerzalna, doista katolička, sveopća Crkva. Drago mi je što će njih dvojica zajedno u jednom slavlju biti proglašeni svetima. To je doista velika radost za Crkvu i lijepo je vidjeti da uza sve poteškoće s kojima se susrećemo u Crkvi, poteškoće i probleme na koje je upućivao papa Benedikt XVI. i papa Franjo, da unatoč tome u 20. stoljeću odreda imamo svete pape na čelu Crkve.