Sarajevo, (IKA) – U nakladi Središnjice Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu je u ponedjeljak 14. travnja iz tiska izišla knjiga “Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do početka trećeg tisućljeća. Nastanak – uspostava – djelovanje”. Autor knjige je svećenik Vrhbosanske nadbiskupije mons. mr. Tomo Knežević. Knjigu je posvetio svim prijateljima i dobročiniteljima Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije koji su se, vođeni evanđeoskom porukom poglavito tijekom rata i poraća na bosanskohercegovačkim prostorima, iskreno i nesebično ugrađivali u rast i djelovanje te najvažnije karitativne ustanove Vrhbosanske nadbiskupije, a na dobro bližnjega u nevolji.
Knjiga uz predgovor i pogovor ima četiri poglavlja, zatim osim neophodnoga sadržaja na početku i popisa korištene literature, donosi i kazalo imena, cjelovite tekstove dviju recenzija, a tu su i slike koje upotpunjuju cjelinu.
U pregledu sadržaja autor je koristio numeričku formu metodologije. Četiri poglavlja s naslovima pregledno ističu i izdvajaju zasebne cjeline i definiraju sadržaj koji slijedi. Podnaslovi su brojni i naglašavaju pojedine cjeline te tako preciziraju i otkrivaju sadržaj koji slijedi, ali istodobno daju dojam mnoštva naslova koji razbijaju cjelinu.
U Predgovoru autor pozicionira temu svoga rada i kontekst nastajanja, iznoseći motive kao i druge poticaje koji su ga potaknuli da ideju pretoči u djelo. Tu se otkrivaju načelni razlozi kao i okviri u kojima autor ima nakanu predstaviti temu, naznačujući pri tom poziciju pristupa posebnoj problematici teme koju želi obraditi, od univerzalnosti pa do lokalno-partikularnoga pristupa.
U prvom poglavlju “Temeljne postavke” autor donosi etimologiju riječi caritas, zatim ukratko donosi ciljeve i zadaću Caritasa kao ustanove Katoličke Crkve i uz pomoć primjera oslikava i naznačuje temeljne postavke. Ovdje je isto tako donesen kratki prikaz početaka i nastanka Caritasa kao ustanove kakvu danas poznajemo.
U drugom poglavlju obrađuje “Povijest Caritasa kao uređene crkvene ustanove”. Na početku je kratki uvid u biblijsko utemeljenje, zatim razvoj kroz povijest gdje su prikazane etape razvoja na koje su bitno utjecali socijalno stanje u društvu kao i političke okolnosti. Tu je i prikaz razvoja karitativnoga djelovanja u Katoličkoj Crkvi na bosanskohercegovačkim prostorima. Kako je i predstavljen, taj period bitno je obilježen djelovanjem različitih muških i ženskih redovničkih zajednica i nastojanjem u strukturama Crkve da se na potrebe i nedaće odgovori organizirano i prikladno konkretnoj situaciji i potrebama.
Treće poglavlje “Caritas Biskupske konferencije BiH”. Na samom početku prikazan je nastanak biskupijskih Caritasa u hrvatskom narodu, ponajprije u Hrvatskoj. Slijedi iscrpan prikaz nastajanja i osnivanja Caritasa Biskupske konferencije BiH, kao i njegovo zaživljavanje.
Četvrto poglavlje “Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do početka trećeg tisućljeća”, središnje je poglavlje kao i najopširnije i najiscrpnije. Na početku je predstavljen sam proces i formalno osnivanje Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije, te institucionalno djelovanje u tome razdoblju. Tu su dokumentirani prilozi koji otkrivaju okolnosti nastanka i djelovanja. Posebnu pozornost autor je posvetio nastojanjima i traženju načina kako bi se organizacija i djelovanje centralno uspostavljene ustanove prenijelo i na teren u sve dijelove Vrhbosanske nadbiskupije, što je u danim okolnostima bilo teško, a što je vidljivo iz svih priloga koje autor donosi. To je poglavlje u svojoj iscrpnosti kod pojedinih tema skoro dnevnički, što nije čudno jer sam autor dobrim je dijelom bio izravni sudionik događaja. Zbog svojih pojedinosti poglavlje je posebno zanimljivo lokalnim zajednicama jer im je posvećeno puno prostora.
U Pogovoru autor je donio koncizan pregled rezultata istraživanja. Pogovor se može uzeti kao preporuka za čitanje toga djela.
Popis korištene literature čini posebnu vrijednost ovoga djela, stavljajući svima zainteresiranima na uvid mnoge dokumente koji nisu bili poznati ili dostupni u dosadašnjoj literaturi. Tu je 412 naslova knjiga i pojedinačnih dokumenata koji knjigu ove vrste i tematike čine jedinstvenom na našim prostorima.
I dvojica recenzenata dali su svoj osvrt na knjigu čiji je cjeloviti tekst donesen na kraju knjige.
Mons. doc. dr. Anto Ćosić između ostalog je napisao: “Ova knjiga, kao cjelina, priznanje je mnogima koji su se osobno angažirali u karitativnoj djelatnosti, dostojno priznanje mjesnoj Crkvi i njenim pastirima, zajednicama redovnika i redovnica na našim prostorima i svjedok je za povijest. Ona je i nezaobilazni izvor literature za sve koji se žele baviti ovom temom. Pohvala i zahvala autoru za ovu knjigu koja će obogatiti i sačuvati naša sjećanja te ojačati nadanja. Djelo je izvrstan prilog istraživanju karitativnog djelovanja Crkve na našim prostorima …”
Drugi recenzent preč. dr. Darko Tomašević primijetio je: “Nitko u budućnosti neće moći govoriti da Crkva i na prostoru Vrhbosanske nadbiskupije nije učinila dovoljno pomažući ljudima kad im je bilo najpotrebnije, a to je tijekom rata i poraća. I ne samo da se neće moći reći da nije dovoljno pomagala, nego se neće moći reći da je pomagala samo ‘svojima’, tj. samo katolicima, budući da ova knjiga dokumentirano pokazuje da je Crkva, preko svoga Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije, pomagala svima. Uz sve to, knjiga ima još jedan cilj, kojega i sam autor na početku ističe, a to je da istakne veliki broj znanih i neznanih dobročinitelja koji su se nesebično ugrađivali za dobro bližnjega u nevolji.”
Knjiga završava riječima na omotu iz govora blaženog Ivana Pavla II. pri podjeljivanju “V. međunarodne nagrade za mir pape Ivana XXIII.” nazočnim predstavnicima karitativno-humanitarnih organizacija Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 13. travnja 1997.: “Nagrada koju vam, cijenjeni predstavnici humanitarnih društava vezanih uz katoličku, uz srpsko-pravoslavnu, uz muslimansku i uz židovsku zajednicu, danas s radošću predajem, nadahnuta je željom za mirom… Ova današnja dodjela nagrade želi biti ne samo očitovanje priznanja za veliko humanitarno djelo što ste ga vi i vaši suradnici ostvarili u nedavnome razdoblju, nego želi biti i poticaj da nastavite djelovati velikodušno i dalekovidno u sadašnjem trenutku obnove, radeći u prilog miroljubivog suživota u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini i na cijelom ovdašnjem području. Ovom se dodjelom nagrade isto tako želi očitovati želja da primjer što su ga pružile vaše organizacije, jednako kao i osobe i ustanove koje su vam slale pomoć da je podijelite potrebnima, i drugdje bude poticaj onima koji kane služiti miru i pomirenju među narodima… U ovoj vas znakovitoj prigodi pozivam da zajedno sa mnom okrenete svoj um i srce prema Nebu, kako bi odozgo stigla prijeko potrebna potpora svima koji svakodnevno, često i u teškim i po vlastiti život opasnim uvjetima, stoje uz čovjeka koji pati, te na taj način žele djelotvorno pridonositi izgradnji društva u kojem vladaju pravda i mir. Neka Bog udijeli dar učvršćenja ozračja pravednoga i postojanoga mira u Sarajevu i u svim ovim krajevima! Neka on zaštiti stanovnike Balkana! Neka što prije zavlada mir na svemu svijetu. I neka Bog uvijek prati vas i humanitarnu djelatnost vaših ustanova!”
Predstavljanje knjige bit će u Središnjici Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu na Stupu (Nikole Šopa 50a), u srijedu 11. lipnja s početkom u 19 sati. Predstavljači s konkretnim temama, utemeljenim na sadržaju knjige, bit će doc. dr. Mirko Šimić, aktualni ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije (“Mjesto Caritasa u životu Vrhbosanske nadbiskupije”), ratni i poratni ravnatelj Židovskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “La Benevolencija” sa sjedištem u Sarajevu Jakob Finci(“Suradnja stožernih karitativno-humanitarnih organizacija na bosanskohercegovačkim prostorima tijekom rata i poraća”) i Fuad Babić, ratni ravnatelj Civilne zaštite u sarajevskom naselju Dobrinja koja je tijekom rata bila u dvostrukom ratnom okruženju (“Caritas Vrhbosanske nadbiskupije u svome radu nadilazio je sve ovozemaljske granice”).