Osijek, (IKA/TU) – “Kršćanstvo pred izazovima suvremenih ideologija” bila je tema susreta predstavnika katoličkih vjerničkih udruga i društava 9. travnja u Vikarijatu Osijeku. Predavanje je održao prof. dr. Vladimir Dugalić s KBF-a u Đakovu, a moderator susreta bio je dr. Josip Bošnjaković. Nazočili su predstavnici: Zajednice MiR, Totus Tuus nove evangelizacije, Betlehema Osijek, Puteva milosti, Hrvatske zajednice bračnih susreta, Hrvatskoga katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara, Veronikina rupca, Duhosa, Hrvatske žene – Baranja, Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva i Pedagogije oca Kentenicha.
Definirajući ideologiju kao svaki javno izraženi sustav ideja, znanja i vjerovanja, svako organizirano prezentiranje mišljenja, stajališta i vrijednosti u vezi s političko-sociološkim fenomenom koji pruža orijentaciju za razumijevanje zbilje, dr. Dugalić pojasnio je kako ideologija postaje legitimacijsko načelo koje legitimira vlastito političko djelovanje i omogućuje da se tuđe djelovanje odredi pogrešnim ili ispravnim. Karakterizira je homogenizirajuća funkcija u identifikaciji i stabilizaciji pojedinca, skupine ili društva u cjelini; karakter isključivosti i agresivnosti; dokidanje slobode mišljenja i podložnost ideji; kontrola pojedinaca i totalitarni karakter te tako određena ideologija postaje novo vjerovanje (ateizam). Predavač je ukazao na kolektivističke ideologije: marksizam, nacizam, fašizam koji su zagovarali ideju klase, rase, nacije i individualističke ideologije: scijentističke i tehnicističke, koje promiču ideju napretka i neograničenog iskorištavanja prirodnih resursa (konzumizam, profit i politička kontrola).
Govoreći o modernoj laičnosti, dr. Dugalić istaknuo je da “danas postoji sklonost tvrdnji kako su agnosticizam i skeptični relativizam filozofija i temeljni stav koji odgovara demokratskim političkim oblicima te da oni koji su uvjereni da spoznaju istinu i čvrsto stoje uza nj nisu vjerodostojni s demokratskog stajališta jer ne prihvaćaju da većina određuje istinu i da je ona različita već prema raznim političkim ravnotežama”. Rekao je da vjernici na tu tvrdnju odgovaraju da se demokracija bez načela lako pretvara u otvoreni ili skriveni totalitarizam i totalitarnu ideologiju. Razlažući kakav bi trebao biti odnos vjernika prema laičkom društvu, Dugalić je citirao Benedikta XVI. i rekao da odbacivanje odnosa s Bogom nije izražaj tolerantnosti kojom se hoće zaštititi neteističke religije kao i dostojanstvo ateista i agnostika, nego je izražaj svijesti koja želi vidjeti Boga definitivno izbrisana iz života čovječanstva i konačno protjerana u subjektivno područje i u ostatke nekadašnje kulture. Relativizam na taj način postaje dogmatizmom s definitivnim vjerovanjem u ljudski razum.

“Ako jesmo u Europi za laičku državu, nismo za ideološki laicizam koji zatvara Crkvu u subjektivni geto. Identitet Europske unije ‘da’, ali i identitet Crkve ‘da’! Crkva stoga ne može prihvati teze prema kojima uime autonomije društvenog života vjernici ne smiju imati utjecaj na politiku i društvene procese te se traži i uklanjanje vjerskih simbola kao novi oblik totalitarne isključivosti. Vrlo je važno njegovati duh istinskog dijaloga koji zahtijeva povezivanje vjere i razuma te teološke tradicije i moderne kulture, uočavati ono što je zajedničko – opće humano – i na tome tragati za istinom, svjesni vlastitog identiteta”, složio se predavač s umirovljenim papom. “Potrebno je uočiti dvostrukost laičnosti: slobodu pojedinca i poštovanje dostojanstva svake ljudske osobe kao i njezinih neotuđivih prava te na tome graditi projekt zajedničkog življenja”, poručio je predavač, upućujući na enciklike Spe salvi i Lumen fidei te apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium.
Uslijedila je rasprava, tijekom koje je dr. Dugalić zaključio: “Udruge su nositelji crkvene kreativnosti. Svatko u svojoj sredini i na najočitiji način prezentirate Crkvu kroz konkretan vid zauzetosti za čovjeka. I svaki rad laičkih udruga mora polaziti od koncepta vjere i logike kršćanske ljubavi jer tom logikom mijenjate svijet. Župa je mjesto odgoja u vjeri, tu primamo sakramente, slavimo i hranimo se Božjim Tijelom, slušamo Božju riječ. Župa je mjesto rasta u vjeri, no, cilj nije da se tu i ostane već da se iziđe u svijet, a udruge su izlazak Crkve u svijet.”