Rijeka: Sedam godina skrbi za beskućnike "Ruža sv. Franje"
Rijeka: Sedam godina skrbi za beskućnike "Ruža sv. Franje"
Rijeka (IKA )
Misa i klanjanje u svetištu na Trsatu
Rijeka, (IKA) – Riječko Prihvatilište za beskućnike “Ruže sv. Franje” misom i klanjanjem u svetištu Majke Božje Trsatske obilježilo je u četvrtak 27. ožujka sedmu obljetnicu postojanja.
“Beskućnici su posebno osjetljiva kategorija socijalno isključenih jer zbog nedostatka mogućnosti prijave prebivališta i potrebnih dokumenata ovise isključivo o pomoći vjerskih, humanitarnih i nevladinih udruga i organizacija i primorani su na neprekidnu borbu za ostvarivanje svojih elementarnih prava na području zdravstvene zaštite, obrazovanja, zapošljavanja, stambenog smještaja, prehrane i prijevoza”, rekla je stručna suradnica Prihvatilišta Daria Mlinarić. Dodaje kako se zbog sve većeg broja beskućnika u Primorsko-goranskoj županiji u 2014. godini javila potreba za njihovim zbrinjavanjem i edukacijom, što konačno vodi do njihove potpune integracije u zajednicu kao ravnopravnih građana s riješenim pitanjem stanovanja i zaposlenja. Prihvatilište za beskućnike “Ruže sv.Franje” osnovao je OFS, Mjesno bratstvo Trsat 27. ožujka 2007. godine u prostoru koji je uz crkvu Sv. Romualda i Svih svetih ustupila Riječka nadbiskupija. “Skrbi se o siromašnima, psihički bolesnim odraslim osobama, stradalnicima iz Domovinskog rata, bivšim ovisnicima i zatvorenicima u statusu beskućnika. Projekt je važan jer osim smještaja i skrbi za beskućnike provodi i program resocijalizacije”, rekla je Mlinarić. Dodaje kako se putem terapijskih zajednica, odgojno-edukacijskih radionica razvijaju talenti i radne navike korisnika što ih priprema i osposobljava za ponovnu integraciju u društvo. Projektom se, prema riječima voditelja i volontera Prihvatilišta, želi senzibilizirati javnost o problemu siromaštva, te sve većem broju beskućnika u našoj zemlji kojima je potrebna podrška društva kako bi postali ravnopravni partneri u izgradnji zajednice. “Na projektu uz provoditelje radi veliki broj volontera koji prolaze edukaciju za rad s tom marginaliziranom skupinom. U suradnji s Probacijskim uredom u projekt su uključeni i okrivljenici koji svoju kaznu odrađuju kroz rad u Prihvatilištu. Osim toga, Prihvatilište pruža besplatni prihvat i skrb potrebitih, bez obzira na dob, spol, rasu i vjeroispovijest”, istaknula je Mlinarić.
Govoreći o kriterijima za izbor direktnih korisnika, odnosno beskućnika kao socijalno isključenih osoba, isti se temelji na Zakonu o socijalnoj skrbi Republike Hrvatske koji kaže da je beskućnik “osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja te je privremeno smještena u prihvatilištu, ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje”. Neizravni, odnosno indirektni korisnici usluga su obitelji spomenutih direktnih korisnika te siromašne osobe koje nisu u potrebi za smještajem, već za drugim oblikom socijalne podrške koju potražuju od prihvatilišta, poručila je dodajući kako u kategoriju direktnih korisnika spadaju i mnoge druge socijalno isključive osobe. “Iz dobivenih je podataka za 2013. godinu vidljivo da čak 26,2% korisnika prihvatilišta ima status hrvatskog branitelja. Njihov je broj svake godine u porastu. Također, prošle godine je 21,5% korisnika prihvatilišta do svoje punoljetnosti koristilo usluge ustanova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Tu su i mladi s rizičnim oblicima ponašanja, ovisnici, pripadnici nacionalnih manjina, nezaposleni, a u posljednje vrijeme sve više obitelji traže našu pomoć.”
Po završetku mise volonteri, bivši i sadašnji korisnici Prihvatilišta okupili su se na prigodnom druženju u Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu.