Đakovo, (IKA/TU) – Na inicijativu Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije, u Sinodskoj dvorani Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, u utorak 25. ožujka održan je zajednički susret ravnateljica i ravnatelja srednjih i osnovnih škola Osječko-baranjske županije s područja nadbiskupije. Susretu su nazočili đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, generalni vikar mons. Ivan Ćurić, predstojnica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Podružnica Osijek, Ivana Biljan, prof., viša savjetnica za vjeronauk pri AZOO Ankica Mlinarić te predstavnica iz Odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu u Osijeku, Marinka Jurjević Peradić.
Nadbiskup Hranić u pozdravu je istaknuo kako je zajednički cilj na kraju obrazovnog procesa dobiti zdrave, cjelovite osobnosti. “Drago nam je da u školi imamo vjeronauk i unutar školskog sustava dajemo svoj doprinos, ponajprije odgojnoj dimenziji škole koja svima vama itekako leži na srcu, jer osjećate ozbiljnost ne samo obrazovne, nego i odgojne problematike danas. Htjeli bismo vam biti pomoć i podrška u vašim nastojanjima”, rekao je nadbiskup, dodavši kako je bila želja da to bude prijateljski susret, izraz zahvalnosti za susretljivost, otvorenost i suradnju koja se osjeća tijekom godina kada je u pitanju vjeronauk u školi. “Čini mi se da je vjeronauk u školi postao sastavni dio škola, da se integrirao unutar školskog sustava. Njegova je zadaća da upoznaje sa sadržajem kršćanske vjere, da bude predmet otvoren prema dijalogu, ponajprije sa znanošću, s prirodnim i drugim znanostima, dijalog s drugim svjetonazorima, religijama, njegovanje ekumenske otvorenost i dijaloga s drugim kršćanskim denominacijama, uopće otvorenost za problematiku društvenoga života i odgoj za suodgovornost u društvu koje izgrađujemo”, rekao je nadbiskup.

Potom je predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivica Pažin izlagao na temu “Građanske vlasti i školski vjeronauk”, naglasivši među ostalim kako je vjeronauk uvijek stvar suradnje između države i Crkve te ne može opstati ukoliko nema pravoga dijaloga. Stoga je istaknuo stalno potreban dijalog između građanske vlasti i Republike Hrvatske na različitim razinama; od vladajućih, odnosno Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u dijalogu s Crkvom, do županijskih i školskih razina gdje se konkretizira odsjaj onoga što se događa na nacionalnoj razini. Nažalost, u posljednjih dvije godine dijalog između Ministarstva i Crkve, u kontekstu kvalitetne reforme obrazovanja i odgoja u školi, na poseban način promocije vjeronauka u školi, nije na osobito pozitivnoj razini, čulo se tijekom predavanja.
Također je istaknuo kako suvremena gibanja unutar europskih odgojno-obrazovnih standarda utječu i na gibanja odgojno-obrazovnih standarda u Hrvatskoj, gdje se kod njih posebno ističe znanje i kompentecije sposobnosti – obrazovanje koje će biti u funkciji osposobljavanja učenika za tržište rada. Iz perspektivne škole vjeronauk je obvezatan, i škola ga je dužna ponuditi učenicima i roditeljima, a iz perspektive učenika i roditelja vjeronauk je izbor, ali kada ga izaberu, vjeronauk postaje obvezan kao i svaki drugi predmet unutar školskog kurikuluma.

O suradnji Nadbiskupskoga katehetskog ureda i škole govorila je predstojnica dr. Teuta Rezo, istaknuvši kako je Ured otvoren za sugestije ravnatelja o tome kakvog vjeroučitelja trebaju. Istaknula je važnost njihove podrške trajnoj izobrazbi vjeroučitelja na svim razinama, dodavši kako od strane škole može doći i poticaj za napredovanje vjeroučitelja u zvanje mentora i savjetnika, ukoliko prepoznaju kvalitetan rad i zalaganje vjeroučitelja kako u nastavi vjeronauka, tako i unutar škole. Kvalitetno praćenje vjeroučitelja pripravnika, kako redovnih, ali i onih koji se osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, uvelike ovisi o dobroj suradnji Katehetskog ureda i škole, budući da su ravnatelji oni koji su otvoreni primiti pripravnika bez zasnivanja radnog odnosa. Katehetskom uredu važno je dobiti povratnu informaciju o tome kako su se vjeroučitelji “snašli” u školi.
Zahvalila je školama u kojima se vrlo kvalitetno održavaju stručni ispiti, istaknuvši kako je veliki postotak prolaznosti na ispitima vjeroučitelja pripravnika, što govori o kvaliteti pripreme i praćenja, što je svakako rezultat suradnje škole, Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje.
Kvalitetna nastava vjeronauka u školi uz osobni angažman vjeroučitelja, njegovu stručnost i osposobljenost, u mnogome ovisi o dobroj i konstruktivnoj suradnji svih aktera koji su uključeni u odgojno-obrazovne procese. Tu su svakako ravnatelji škola, viši savjetnici za vjerounauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, Nacionalni katehetski ured i Nad/biskupijski katehetski uredi. Zbog toga su potrebni susreti, kako bi se moglo izići iz vlastite perspektive i ući u perspektivu drugoga, a to je već dobar put prema dijalogu, zaključila je predstojnica Katehtskog ureda.

Nazočnima se obratio i ravnatelj OŠ A. Mihanovića u Osijeku Josip Mandurić, rekavši kako u tom susretu prepoznaje veliku želju Crkve da se kroz zajedničko promišljanje pronađu najbolja rješenja za daljnji napredak i razvoj vjeronauka u školi. “Nakon više od 20 godina smatram da s pravom možemo reći da je vjeronauk kao školski predmet postao ne samo sastavni dio nastavnog plana i programa, nego cjelokupnog života i rada škole. Zato držim nepotrebnim stalne rasprave o tome je li vjeronauku mjesto u školi i župi. Danas je teško zamisliti ijedan školski kurikulum bez vjeronaučnih sadržaja. Većina školskih predmeta sadržajno se može vrlo uspješno povezivati sa sadržajima vjeronauka, zato je vjeronauk nezaobilazni element u postupcima zajedničkog i integracijsko-korelacijskog planiranja. Velik broj učenika svjedoči da roditelji i učenici i dalje prepoznaju vjeronauk kao posebnu vrijednost koju im škola nudi u procesu odgoja i obrazovanja”, rekao je među ostalim ravnatelj Mandurić te iznio nekoliko prijedloga vezanih uz zapošljavanje, napredovanje te stručno usavršavanje i duhovnu formaciju vjeroučitelja.
Uslijedila je rasprava, u kojoj su ravnatelji prvenstveno izrazili veliko zadovoljstvo što su pozvani te takve susrete prepoznali kao vrijedne i potrebne, a potom se i osvrnuli na određenu problematiku koja se pojavljuje u pojedinim školama.
Susret je zaključio nadbiskup Hranić, izrazivši zadovoljstvo susretom te potrebu razumijevanja i otvorenosti.

.