Istina je prava novost.

Podjela službe akolitata u Labinu

Biskup Kutleša podijelio službu akolitata bogoslovu Želimiru Bagavcu u Donjem Labinu

Labin, (IKA) – Porečki i pulski biskup Dražen Kutleša podijelio je 24. ožujka, u predvečerje svetkovine Blagovijesti, službu akolitata bogoslovu Želimiru Bagavcu iz Labina. Svečanost u župnoj crkvi Gospe Fatimske započela je blagoslovom novopostavljenog kipa Majke Božje na prostoru ispred crkve i novog murala sakralne tematike u lijevom krilu atrija crkve.
Na početku misnog slavlja okupljenima se obratio župnik domaćin Blaž Bošnjaković, uputivši pozdrave i dobrodošlicu biskupu, rektoru Riječke bogoslovije preč. Sanjinu Francetiću i svim nazočnim svećenicima, kao i okupljenim vjernicima. Osim župnog zbora misno slavlje pjesmom su uveličali i bogoslovi Riječke bogoslovije. Obzirom da je bilo predvečerje Blagovijesti, te se slavila misa blagdana Naviještenja Gospodinova, biskup se u homiliji osvrnuo na događaj anđelova naviještenja Blaženoj Djevici Mariji i njezina spremnog prihvaćanja Božje volje. Spomenuvši primjer mnogih starozavjetnih proroka koji su se na neki način opirali Božjem pozivu, propovjednik je pozvao okupljene da se zapitaju koliko su spremni, riječima Blažene Djevice Marije “Neka bude volja tvoja” prepustiti se volji Božjoj. Veličina Marijina je upravo u njezinu povjerenju u Boga i upravo u tome leži jedan od razloga velikog povjerenja vjernika u Marijin zagovor. Biskup se zatim osvrnuo na dvojaki pristup, pasivnosti i aktivnosti u međuljudskim odnosima. Dok je negativna formulacija “ne čini drugome što ne bi želio da drugi tebi čini” zakonodavni pristup koji je usmjeren na suzdržavanje od djelovanja u cilju izbjegavanja grijeha, Isus nam upućuje pozitivan aspekt te međuljudske interakcije pozivom na djelovanje iz ljubavi, “čini drugome što bi želio da drugi tebi čini”, jer, naglasio je propovjednik, ljubav nas obvezuje pristupiti bratu čovjeku i činiti dobro, pa i uz rizik moguće pogreške u tom nastojanju činjenja dobra.
U nastavku homilije biskup je objasnio pojam službe akolitata, nakon koje dolazi đakonat te prezbiterat. Služba akolita ustanovljena je u 3. stoljeću kao pomoć đakonima i svećenicima; akolit može dijeliti svetu pričest te izložiti presveto za Euharistijsko klanjanje. Bogoslovija, gdje se kandidati kroz studij i duhovnu pripravu spremaju za svećeničko zvanje ujedno je i jedno dugoročno propitkivanje i preispitivanje odluke ulaska u svećeništvo jer, rekao je propovjednik, daleko je bolje, slijedom nutarnjeg osjeta, biti dobar čovjek nego, ustrajući iz pogrešnih poriva i biti, loš svećenik. Izrazivši zadovoljstvo što ta župa ima kandidata za svećeništvo biskup je, naglasivši kako jedino Bog daje zvanja, pozvao sve okupljene na molitvu za nova duhovna zvanja te preporučio sve svećenike i bogoslove u njihove molitve. Molite da budemo onakvi kakve nas Bog želi, a ne onakvi kakvi mi mislimo da bi trebali biti, rekao je biskup te naglasio da svećenik treba biti potpuno u službi Isusa Krista i tu misiju izvršavati do kraja, ne iznositi svoja mišljenja i neka svoja uvjerenja, jer svećenik je pozvan govoriti ono što Crkva i Isus od njega traži. Pružanjem kaleža i patene te izgovaranjem molitvenog zaziva i blagoslovne molitve ordinarij je kandidata postavio u službu akolita. Nakon završnih zahvala župnika Bošnjakovića bogoslovi su izveli još nekoliko prigodnih pjesama te igrokaz nijemog kazališta o veličini i blagoslovu darivanja.
Na kraju je preč. Francetić kratko predstavio Riječku bogosloviju Ivana Pavla II., gdje se trenutačno za svećeništvo priprema 26 bogoslova i 3 propedeuta kao kandidati za pet biskupija. Rektor je pozvao sve na molitvu za toliko potrebna nova svećenička zvanja.