Rijeka, (IKA) – U Nadbiskupskom domu u Rijeci predstavljene su 24. ožujka knjige “Teološki govor o Duhu Božjem” prof. dr. Nele Veronike Gašpar i “Crkva i svijet medija” prof. dr. Jerka Valkovića. Predstavljanje je organizirala Teologija u Rijeci, a o djelu su govorili prof. dr. Josip Grbac i dr. Richard Pavlić. Moderatorica tribine bila je dr. Veronika Reljac dok je u glazbenom dijelu nastupio Nadbiskupijski zbor pod ravnanjem Giovannija Geracija.
“Knjiga autorice Gašpar dogmatske je naravi a bavi se pitanjem trinitarne teologije, odnosno pneumatologije što otkriva i sam naslov”, dok se u podnaslovu “Od vječnosti do čovječnosti” prepoznaje antropološka nota koja se na osobit način ističe u posljednjem dijelu knjige. “Teološki govor o Duhu Božjem” podijeljen je u sedam poglavlja i tri velike cjeline. Prva cjelina predstavlja biblijske teme – govor u Duhu Božjem u Bibliji, čemu su posvećena prva dva poglavlja, rekao je predstavljač. Govoreći o drugoj cjelini kojoj su posvećena tri poglavlja, istaknuo je kako se bave povijesnim pregledom razvoja teološkoga govora dok posljednje poglavlje i dodatak predstavljaju antropološku notu djela, govor o “novom čovještvu” – od vječnosti do čovječnosti. Pavlić je istaknuo kako autorica ne zanemaruje optimizam II. vatikanskog koncila o sveopćem djelovanju Duha u religijama, ljudskoj kulturi i napretku i u tom kontekstu podsjeća na elemente Rahnerove transcendentalne antropologije prema kojoj se “iskustvo Duha događa uvijek kada se čovjek u spoznaji i slobodi nadilazi i otvara prema iskustvu transcendentnoga”. Predstavljač je zaključio riječima autorice: “Kako bismo došli do božanskog iskustva, svetog života, moramo poći od iskustva u koje smo uronjeni samim svojim postojanjem, i dopustiti da u njega bude udahnut novi duh, Božji duh”.

Važnost knjige prof. dr. Jerka Valkovića je dvostruka, problematika kojom se bavi i trenutak kada je izašla, rekao je dr. Grbac. “Današnji odnosi Crkve prema medijima u Hrvatskoj još uvijek su prilično nepoznati”, rekao je govoreći o trenutku izlaska knjige i pritom istaknuo kako je u Hrvatskoj nedovoljno razvijena kultura medijskog komuniciranja i mnogi novinari su u svijet medija ušli zahvaljujući nekom senzacionalističkom tekstu. “Ova knjiga je važna za naobrazbu novinara, osobito onih koji promiču kršćanski svjetonazor”, rekao je dr. Grbac. U nastavku je istaknuo da autor u djelu argumentirano pokazuje kako ne bi trebao postojati “ontološki” strah Crkve i njezinih djelatnika u odnosu na medije i to što mnogi sadržaji nisu primjereni kršćanskom svjetonazoru nije pomodarstvo, nego problem s kojim se Crkva suočava oduvijek. Crkvi nije prioritet “getoizirati” se i osnivati vlastite medije, nego biti prisutna u svjetovnim medijima, poručio je Grbac.
“Ova knjiga ukazuje na put i metodologiju kako bi na taj izazov Crkva i kršćanski medijski djelatnici trebali odgovoriti.” “Crkva želi komunicirati i knjiga je svojevrstan udžbenik svakome tko se želi usavršavati u ‘umjetnosti’ vlastite komunikacije”, poručio je, dodavši da knjiga utvrđuje osnovne etičke kriterije koje bi svaki medijski djelatnik trebao usvojiti. Autor ne zanemaruje problematiku radijskog i televizijskog prijenosa misnih slavlja i Grbac ističe da bi Hrvatska biskupska konferencija morala paziti tko i kako prenosi misno slavlje. Autor daje osnovne parametre koje novinar mora pročitati prije nego počne govoriti o teološkim sadržajima, zaključio je Grbac i dodao da u Hrvatskoj ne postoji knjiga sličnog sadržaja.