Zagreb, (IKA) – Pokorničkim bogoslužjem koje je u ponedjeljak 17. ožujka u crkvi Srca Isusova Međubiskupijskoga dječačkog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati predvodio mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca i za proglašenje blaženim kardinala Franje Kuharića u Zagrebu, započeo je Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije.
Nakon Službe riječi, mons. Batelja održao je homiliju u kojoj se osvrnuo na život bl. Stepinca, vjernog Kristova učenika i uzora svećenicima. Posebice se osvrnuo na Stepinčev pastoralni rad u kojemu je učinio izvanredne iskorake. “Razgranatost njegova rada na području laikata urodila je plodom 66.000 organiziranih katolika koji su godišnje obavljali duhovne vježbe”, napomenuo je mons. Batelja. Stepinčev uzdah: “Daj nam Bože kršćanskih majki i Hrvatska će biti spašena”, smatra dr. Batelja, sve se rjeđe čuje na ustima propovjednika.
Susret svećenika nastavljen je u velikoj dvorani Nadbiskupske klasične gimnazije. Na početku sve je okupljene, na čelu s pomoćnim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, pozdravio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Pozvao je svećenike na tihu i ustrajnu molitvu tijekom kauze za proglašenje svetim bl. Stepinca. Osvrnuo se na susret pape Franje sa svećenicima Rimske biskupije održan na početku korizme, u kojemu je govorio o milosrđu i svećenicima koji to milosrđe trebaju naviještati i svjedočiti. “Papa je osobito istaknuo blizinu svećenika sa svojim vjernicima. Nastojmo ga u tome slijediti. Pastir je onaj koji je bliz, koji traži izgubljeno, koji pozna svoje, koji moli za svoje, koji plače zbog njih. Tu blizinu uvijek trebamo očitovati”, istaknuo je kardinal. Uvodeći u temu Svećeničkog dana – vjeronauk u školi, kardinal je istaknuo da se o radi o izrazito važnoj temi, te da je hrvatski sustav uspio naći zlatnu sredinu u usporedbi sa sustavima drugih europskih zemalja.
Predavanje “Vjeronauk u školi – analiza, dileme i perspektive” održala je predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije prof. dr. s. Valentina Mandarić. Istaknula je da je vjeronauk tijekom proteklih godina oblikovao svoj profil te pronašao i učvrstio svoje mjesto u školskom sustavu. “Potvrđuje se kao važan i nužan školski predmet koji ima nezamjenjivo mjesto u suvremenoj školi”, smatra prof. Mandarić.
Prema njezinim riječima, preko vjeronauka u školi Crkva u Hrvatskoj ostvaruje svoje važno društveno poslanje, osobito na području odgoja. On je u službi promicanja kršćanske antropologije, mjesto je dijaloga vjere i razuma, odgojno je i kulturno bogatstvo, ali i protuteža odgojnom relativizmu.
Kako se često može čuti primjedba da se vjeroučitelji ne uključuju u život župne zajednice, prof. Mandarić iznijela je određene statističke podatke koji opovrgavaju spomenutu tezu. Naime, 45,8% vjeroučitelja uključeno je u rad župe kojoj pripadaju, a 35,1% vjeroučitelja angažirano je u župi u kojoj se nalazi škola, odnosno njihovo radno mjesto. Najčešće su uključeni u pripreme za sakramente, sviranje i vođenje zbora, rad s mladima ili pak u liturgijsku ili karitativnu skupinu. Kako bi vjeronauk sačuvao stabilno mjesto u školi potrebno je, kako je rekla prof. Mandarić, raditi na kvalitetnoj izobrazbi vjeroučitelja, više vrednovati doprinos vjeronauka i rad vjeroučitelja, razvijati kvalitetnu suradnju između Ureda za vjeronauk u školi i župnika, te biti svjesniji slabljenja religioznog obiteljskog ozračja.
“Još jednom bih istaknula bogatstvo prisutnosti vjeronauka u našim školama i centrima koje se očituje kroz kvalitetan, nesebičan i požrtvovan rad tolikih vjeroučitelja. Pozivam sve nas da ih svatko u okvirima svojih mogućnosti osnaži i ohrabri da se ne umore i da ne izgube evanđeoski žar bez kojega nije moguće svakodnevno radosno i predano raditi ovaj posao”, zaključila je prof. Mandarić.
Susret je završio raspravom i zajedničkom molitvom, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.