Vatikan, (IKA) – Predstojnik Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi objavio je 21. veljače imena predsjednika Sinode o obitelji, izvještava Radio Vatikan. Papa Franjo za predsjednike (kojih je tri, tako da se mogu mijenjati tijekom zasjedanja) imenovao je kardinala Andrea Vingt-Troisa, pariškoga nadbiskupa, kardinala Luisa Antonija Taglea, manilskoga nadiskupa, i kardinala Raymunda Damascena Assisa, nadbiskupa Aparecide. Dakle, dolaze s tri kontinenta, rekao je Lombardi i podsjetio da su još u listopadu protekle godine imenovani za glavnog relatora Sinode kardinal Peter Erdö, budimpeštansko-ostrogonski nadbiskup, i za posebnoga tajnika nadbiskup Bruno Forte.
Drugi dan radova izvanrednoga konzistorija o temi obitelji u Novoj sinodskoj dvorani u Vatikanu papa Franjo otvorio je molitvom za Ukrajinu, te uputio pozdrav, osobni i uime svih sudionika, ukrajinskim kardinalima Marjanu Jaworskom, umirovljenom nadbiskupu Lavova, i kardinalu Lubomyru Husaru, umirovljenom velikom kijevskom nadbiskupu. Potom se osvrnuo na uvodno izlaganje o obitelji, koje je 20. veljače održao kardinal Walter Kasper. Lombardi je na brifingu nadalje izvijestio da je dotad na izvanrednom konzistoriju bilo održano četrdesetak izlaganja kardinala s različitih kontinenata. Budući da je vrijeme ograničeno, neki će kardinali svoja razmišljanja dati u pisanom obliku; stoga postoji i mogućnost da se ti tekstovi stave u dokumente, kako bi potom bili korisni i Svetomu Ocu, ali i za pripremu sinode. Osvrnuvši se na teme izlaganja rekao je da su neka bila općenitija, s opširnim pogledom na obitelj, s vidika kršćanske antropologije te, naravno, i o odnosu i procjeni odnosa između tog viđenja i konteksta sekularizirane kulture koja promiče mnogo drukčija viđenja stvarnosti, obitelji, seksualnosti, i osobe, a u kojima se kršćansko viđenje na neki način nalazi u teškoćama. Više je puta spomenuta teologija tijela Ivana Pavla II. kao i dokumenti Familiaris consortio, Katekizam Katoličke Crkve, i drugi.
Bilo je izlaganja koja su se odnosila i na teme dušobrižništva obitelji, i to pod brojnim različitim vidicima; a niz se izlaganja odnosio na razvedene i ponovno vjenčane osobe. U njima je pozornost posvećena pravnom i kanonskom stajalištu o problemima u postupcima za pitanja i kauze povezane s ništavnošću; a u drugim se izlaganjima pak razmišljalo o pitanju razvedenih i ponovno vjenčanih osoba i njihovu pristupu sakramentima. U tom smislu nije bilo nikakvih odluka ni posebnih smjernica, nego veliko zauzimanje kako bi se na najbolji način uspjelo spojiti vjernost Kristovoj Riječi i milosrđe u životu Crkve, i to u velikoj osjetljivosti i pozornosti prema svim vidicima koje valja uzeti u obzir.
Ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, među ostalim, napomenuo je da od ovoga konzistorija ne treba očekivati neki zaključak ili jedinstveno usmjerenje, nego mi se činilo, kako je rekao i kako je netko istaknuo u svojemu izlaganju, da je to ohrabrujući uvod u hod sinode. Jer, ako i sinoda uspije raditi u tom duhu, tom širinom obzora i dubinom, znači da je Crkva na dobrom putu kako bi odgovorila na današnje izazove, održavajući zajedno vjernost Kristovu nalogu, i pastoralnu pozornost prema ljudima i različitim situacijama. Na konzistoriju je bilo riječi i o specifičnim prilikama pastoralnoga obilježja – problemima selilaštva, obitelji u selilaštvu ili pak o obitelji u vjerskoj manjini.