Berlin, (IKA) – Tijekom više od sedam desetljeća kao umjetnik je ostvario nebrojena djela prepuna energije, a doživio je gotovo 89 godina. U smrtnoj groznici radio je na svom posljednjem djelu, nedovršenom kipu Pieta Rondanini.
Prije 450 godina umro je renesansni genij Michelangelo – slikar, kipar, arhitekt i pjesnik – pesimist neobuzdane kreativnosti, slobodni mislilac, a opet čovjek pun duha duboke pobožnosti.
Svoj umjetnički put započeo je s 13 godina u Firenci, usavršavajući se sve do smrti. Od 1491. potajno se bavi studijem ljudske anatomije, secirajući leševe, što će se pokazati znanjem neprocjenjivo važnim za kasnije umjetničko stvaralaštvo. U svojim djelima prikazuje neobuzdanu, nadljudsku snagu figura, a sve više ga privlači i skulptura. Uz Firencu, grad Rim najznačajnije je mjesto njegova stvaralaštva. U ta dva grada stvorio je svoja najveća djela. U Firenci su najpoznatija svakako monumentalni kip Davida (1504.) i Kapela Medici (1524. – 1533.). U Rimu su to Pieta u bazilici Sv. Petra (1499.), zatim grobnica pape Julija II. i golemi oslikani svod Sikstinske kapele od 520 četvornih metara fresaka. U remek-djela spadaju i njegovi arhitektonski radovi na rimskom Trgu Kapitolu te dovršenje bazilike Sv. Petra u Vatikanu.
Michelangelo je umro, okružen prijateljima, 18. veljače 1564. u Rimu. Na njegov zahtjev tijelo mu je potajno prebačen u Firencu. Slikar i kroničar Giorgio Vasari stilizirano je Michelangela prikazao kao “božanstveno” odredište cijele povijesti umjetnosti. On je, pak, sebe samoga opisao kao “siromašnoga, bijednog i grešnog čovjeka”. No, upravo ta strastvenost učinila ga je besmrtnim.