Varaždin, (IKA) – U prigodi proslave svetkovine blaženog Alojzija Stepinca, suzaštitnika Varaždinske biskupije, varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je u ponedjeljak 10. veljače misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu.
Uoči mise biskup Mrzljak blagoslovio je dva nova kipa postavljena na pročelju katedrale. Uz već ranije postavljene kipove biskupijskih zaštitnika, sv. Marka Križevčanina i bl. Alojzija Stepinca, blagoslovljeni su kipovi hrvatskih blaženika – laika Ivana Merza i s. Marije od Propetog Isusa Petković. Svi kipovi rad su akademskog kipara Nikole Šanjeka iz Varaždina.
Na početku slavlja generalni vikar mons. Ivan Godina uime Varaždinske biskupije čestitao je biskupu Mrzljaku 15. obljetnicu biskupskog ređenja te mu na dar predao novu misnicu. Biskup Mrzljak, koji je 19. siječnja navršio 70 godina, za biskupa je zaređen 6. veljače 1999. godine u zagrebačkoj katedrali gdje je zaređen i za svećenika prije 45 godina, 1969. godine.
Prije mise održan je u dvorani Biskupskog ordinarijata redovit mjesečni svećenički susret. Gost susreta bio je mons. dr. Juraj Kolarić koji je govorio o temi “Svjedoci svjetlosti. Svećenici s područja Varaždinske biskupije koji su djelovali za vrijeme komunističke vladavine (1945. – 1960.)”. Prof. Kolarić istaknuo je da je tema izlaganja usko povezana s njegovim najnovijim djelom koje nosi naslov “Svjedoci svjetlosti. Katolički kler na području Varaždinske biskupije u borbi za vjersku slobodu i nacionalni identitet u razdoblju komunističke vladavine i zatočeništva bl. Alojzija Stepinca (1945. – 1960.)”. To je djelo prvi od tri sveska u kojima će se obraditi stradanje katoličkog klera, a želja je da sve biskupije u Hrvatskoj tu tematiku obrade ovakvim studijama u tri sveska. Prvi svezak obuhvaća stradanje klera do Stepinčeve smrti 1960. godine, a drugi svezak do nastanka moderne hrvatske države 1991. godine. Treći bi obuhvaćao razdoblje Domovinskog rata od ’91. do 1996. godine. Na taj način odgovorilo bi se i želji Svete Stolice koja neprestano upozorava da se kolektivna memorija o totalitarnim političkim sustavima koji su toliko zla donijeli određenim narodima nikad ne smije zaboraviti. Posebice mlađi kler treba biti upoznat s onim što je prije njih bilo na tim područjima, koliko je suza i krvi proliveno, koliko je života uništeno samo zato jer su u tami željeli biti svjedoci svjetlosti, istaknuo je prof. Kolarić. Pojasnio je kako pod pojmom klera misli na svećenike, redovnice i bogoslove, dok za obradu ostaje još vrlo važno pitanje stradavanja laika, važnog dijela Kristove Crkve. Napomenuo je kako se u istraživanjima osobno zaprepastio koliko je na ovom području bilo laika mučenika. Govoreći o prvom svesku studije, istaknuo je da su njegova istraživanja još uvijek nepotpuna, djelomična i nedovršena, te je svećenike potaknuo da dostave za objavu one izvore koji su im dostupni, kao što su npr. zapisi u župnim spomenicama.
Tijekom tog razdoblja zbog vjere su mučene i ubijene 123 osobe katoličkog klera koje su rođene ili su djelovale na području današnje Varaždinske biskupije. Njih bi se odmah moglo uvrstiti u popis slugu i službenica Božjih, istaknuo je prof. Kolarić. Prvi svezak obuhvaća 55 ubijenih, i to čak 49 svećenika i šest bogoslova, na području tada 81 župe današnje Varaždinske biskupije. U nastavku predavanja govorio je o temama koje su obrađene u prvom svesku, a obuhvaćaju, između ostalog, položaj Katoličke Crkve u navedenom razdoblju, poteškoće s kojima je bila suočena, te popis mučenih i ubijenih članova klera.
Nakon predavanja stotinjak svećenika na čelu s biskupom Mrzljakom sudjelovalo je u svečanoj procesiji i blagoslovu kipova na pročelju katedrale.
U homiliji biskup Mrzljak istaknuo je da bl. Stepinac nije imao veliko materijalno bogatstvo, nego bogatstvo duha te nam je ostavio veliku duhovnu oporuku u svojim porukama i riječima. Izvršitelji njegove oporuke smo svi mi, svatko od nas, jer nam je bio duhovni pastir. Njegova duhovna oporuka stoga nam je uvijek izvrsna prilika za ispit savjesti, upozorio je biskup.