Đakovo, (IKA/TU) – Građanski odgoj i obrazovanje bila je tema cjelodnevnog stručnog skupa koji je 8. veljače u zgradi Središnje nadbiskupijske i sveučilišne knjižnice u Đakovu okupio brojne vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola Đakovačko-osječke nadbiskupije. Njih tristotinjak pozdravila je i u skup uvela predstojnica Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije dr. Teuta Rezo, a pozdrav im je uputio i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
Pohvalivši radno, ali i vedro i radosno ozračje skupa, nadbiskup je rekao kako Crkva treba baš takve radosne i vedre vjeroučitelje i dok su takvi, zaljubljeni u Isusa Krista, dok ga iskreno vole i predaju mu se, imaju povjerenja u njega, nikakve ih poteškoće neće slomiti, već učvrstiti, učiniti ih kvalitetnijima, više vjerodostojnima i tako spremnima za izazove koji su pred njima.
Viša savjetnica pri Agenciji za odgoj i obrazovanje (AOO) Podružnica Osijek Ankica Mlinarić predstavila je Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) kao temeljni dokument izrađen prije dvije godine, koji se počeo eksperimentalno provoditi u dvanaest škola u RH – osam osnovnih i četiri srednje. Četiri osnovne škole i dvije srednje odabrala je Europska unija kroz IPA projekt, a ostale AOO i resorno ministarstvo. Istaknuvši kako dokument Kurikuluma GOO-a prvenstveno ističe građansku kompetenciju koja je uvrštena u sve temeljne europske dokumente za odgoj i obrazovanje, a shodno tome od 1999. godine i u nacionalne dokumente obrazovnog sustava RH, ukratko je predstavila sva četiri ciklusa Kurikuluma, istaknuvši kako je on u privremenoj fazi te je imenovano Povjerenstvo koje ga revidira. Tijekom travnja bit će otvorena javna rasprava, nakon koje bi Kurikulum trebao biti revidiran te od jeseni postati obvezan u cijeloj Hrvatskoj.
O korelaciji Kurikuluma GOO i Plana i programa katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi govorila je vjeroučiteljica Danijela Čačija, dok je o korelaciji Kurikuluma i vjeronauka u srednjoj školi govorila vjeroučiteljica mr. Snježana Majdandžić Gladić. Na kraju njihova izlaganja donesen je zaključak kako katolički vjeronauk ima tako bogat plan i program da nema niti jednog ključnog pojma, niti jedne strukturalne dimenzije od njih sedam iz Kurikuluma koje se ne mogu povezati s vjeronaukom. Naprotiv, vjeronauk ima puno više tema koje obrađuju spomenute ključne pojmove koji se mogu integrirati, odnosno povezati s obrađivanjem vjeronaučnih tema, iz čega proizlazi zaključak da je vjeronauk upravo najidealniji predmet za provedbu građanskog odgoja.

Predavanje na temu “Ljudska osoba i solidarnost kao temelj GOO-a” održao je Ivan Munjin, student pete godine teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu te član Organizacijskog odbora GI “Uime obitelji”, koji je rekao kako je GOO prilika za sve da učine nešto za čovjeka koji se najviše razvija i ostvaruje u odnosu prema drugima, a stoga svi subjekti društva, a napose obitelj i odgojno-obrazovne institucije, trebaju biti u službi čovjeka i njegova razvoja. Istaknuo je kako građanski odgoj nije mesijanizam koji dolazi ili neka sekularna eshatologija koja želi osloboditi čovjeka, već prilika da promijenimo vlastito poimanje sebe, svoju poziciju u društvu i to iskustvo prenesemo učenicima. Preduvjet za uspjeh je postojanje obitelji koja će stvoriti sve pretpostavke da škola može izvršiti svoju funkciju.
O aktivnoj participaciji građana u društvenim procesima govorio je Lino Zonjić, također član Inicijative, koji je na početku predstavio različite tipove građanske participacije te se osvrnuo na situaciju u RH, rekavši kako živimo nametanje ideologije suprotne vrijednostima, kulturi i identitetu našeg društva. Sve se to odvija putem zakona, kroz medije i obrazovni sustav s ciljem promjene javnog mnijenja i destrukcije obitelji kao temelja društva. Pod krinkom slobode, demokracije i prava u društvo se unosi kaos i nered koji šteti svima, ponajviše djeci.

O medijima kao sukreatorima demokracije, napose kroz prizmu nedavnog referenduma, govorila je Željka Markić. Istaknula je koliko je tema važna za svaki temelj demokracije, dostojanstvo ljudske osobe te slobodu odlučivanja jer ne možemo biti slobodni ako nemamo točne informacije, a danas su mediji oni koji nam ih donose. “Gotovo je nemoguće donijeti dobru odluku u skladu s iskrivljenom informacijom, zato su mediji jako važni jer su sveprisutni u društvu, oni su naše oči i uši, naša prosudba, govore nam u kontekstu događaja. Budući da nismo sami odabrali osobu koja prenosi vijesti, trebamo imati odmak i kritički sagledavati informacije koje dobivamo”, istaknula je. “Zadnjih godinu dana kroz medije smo komunicirali nama važnu poruku. Nekad se prenosila uz napade, udarce, ponekad uz gotovo slijepe i gluhe izvjestitelje, ali se širila kroz javni prostor u Hrvatskoj. Unatoč svemu, o braku se govorilo više nego u zadnjih 10 godina, referendum je omogućio zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca, otvoreni su brojni demokratski procesi u društvu, a građani su se pokazali kao jamac demokracije i sekularnog društva u Hrvatskoj”, rekla je Markić.
Nakon predavanja sudionici su pošli u prostore Gimnazije “A. G. Matoš”, gdje su održane radionice “Mediji – sukreatori demokracije”, “Dostojanstvo ljudske osobe i ljudska prava u pluralnome društvu” te “Aktivna uključenost građana u društvene procese”.