Istina je prava novost.

Svećenički dan Sisačke biskupije

Proslavljena četvrta obljetnica ponovne uspostave biskupije – Dr. Slavko Slišković održao predavanje "Crkveni nauk i komunistička ideologija: teorija i praksa"

Sisak, (IKA) – Prvi ovogodišnji Svećenički dan Sisačke biskupije u četvrtak 6. veljače počeo je svečanim misnim slavljem u sisačkoj katedrali u povodu četvrte obljetnice proslave ponovne uspostave Sisačke biskupije. Na slavlju koje je predvodio sisački biskup Vlado Košić okupilo se šezdesetak svećenika biskupije koji su i na taj način zahvalili Bogu za Biskupiju.
Susret je nastavljen u Dvorani bl. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu gdje je okupljenima predavanje “Crkveni nauk i komunistička ideologija: teorija i praksa” održao dr. Slavko Slišković s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Govoreći, između ostalog, o nasilju koje je komunistički režim počinio nad Crkvom, dr. Slišković istaknuo je kako se nerijetko zaključuje da se radilo o pojedinačnim slučajevima ili spontanim incidentima, međutim, podrobnijom analizom marksističkog učenja lako se uočava sustavna i represivna borba protiv Crkve jer u svome “Manifestu” komunisti izjavljuju otvoreno kako se njihovi ciljevi mogu postići samo nasilnim rušenjem čitavoga dosadašnjeg društvenog poretka. “Taj su dokument kao bazu za razvoj budućega komunističkog društva sastavili Karl Marx i Friedrich Engels. U rastućem broju obespravljenoga radništva 19. stoljeća marksizam je nalazio svoju bazu, pa im nije odgovarala djelatnost Crkve na praktičnom polju kroz razna katolička udruženja i socijalne pothvate, a još veću prijetnju vidjeli su u njezinom socijalnom nauku. Komunizam je nadalje imao za cilj uništenje dotadašnjeg društvenoga poretka na području obitelji, obrazovanja, nacije i prava na privatno vlasništvo koje je Crkva zagovarala i čuvala, pa je morao ući u otvoreni sukob s katolištvom”, rekao je predavač, te podsjetio kako je papa Pio XI. na te napade odgovorio enciklikom “Divini Redemptoris” godine 1937., jasno osuđujući komunizam. “Ta je osuda nastupila nakon gotovo čitavog stoljeća koje je Crkva trpjela napade od komunizma na teorijskom i praktičnom polju. Papa je imao pred očima bolna iskustva komunističkog terora nad Crkvom kao ustanovom, njezinim zaređenim službenicima i vjernicima laicima u Meksiku i Španjolskoj, ali i odnos komunista prema pravoslavnim kršćanima u Rusiji.
Donoseći povijesni pregled progona Crkve u svijetu od komunizma, Slišković je posebno istaknuo Meksiko, gdje su oni trajali još od 20-ih godina 19. stoljeća i odnijeli su desetke tisuća života, a meksički su katolici morali i oružano braniti svoje pravo na vjerovanje. Ništa manje okrutan nije bio ni republikanski režim u Španjolskoj, o čemu svjedoči činjenica da je Crkva do sada službeno proglasila mučenicima oko 1000 španjolskih kršćana. Ruska pravoslavna Crkva doživjela je također užasnu represiju. Govoreći o komunizmu u Jugoslaviji, dr. Slišković je rekao kako su dolazeći na vlast imali već desetljećima razrađene represivne metode drugih zemalja u odnosu prema Crkvi, ali i iskustvo da će im Crkva biti najsnažniji oponent u izgradnji društva po mjeri njihove ideologije. Stoga su od prvih dana započeli sustavan progon Crkve i na sve su je načine nastojali staviti pod vlastitu kontrolu.
U drugom dijelu susreta biskup Košić izvijestio je o brojnim nadolazećim događajima u Biskupiji. Između ostalog, o Stepinčevu, Danima bolesnih i starijih, susretu biskupa i krizmanika, Danima kršćanske uljudbe i susretu s ovogodišnjim katekumenima i odraslim pripravnicima za sakramente kršćanske inicijacije. Biskup je upoznao svećenike s pismom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine roditeljima krizmanika i pismom biskupa župnicima i pastoralnim djelatnicima o pripremi i slavlju sakramenta potvrde.
Planove i programe svojih aktivnosti u budućem razdoblju predstavili su povjerenici i voditelji pojedinih ureda. Tako je povjerenik za pastoral mladih Branko Koretić upoznao okupljene s tijekom priprema za Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku, a voditeljica Ureda za kulturu Spomenka Jurić predstavila je datume postavljanja spomen-ploča u župama u kojima su u II. svjetskom ratu i poraću ubijeni svećenici, kao i rodnim župama ubijenih svećenika koji su svoju službu obnašali izvan područja Biskupije. Ravnateljica Caritasa Biskupije Kristina Radić izvijestila je o aktivnostima u protekloj godini i uspješnosti akcija koje su provedene u suradnji sa župama, te potaknula župnike u kojima još ne djeluju župni Caritasi da ih zbog bližnjih potrebitih svakako pokrenu. Sljedeći Svećenički dan održat će se 6. ožujka.