Iz tiska je izašao novi broj Riječkoga teološkog časopisa (broj 2, 2013.) koji od ovoga broja kao novi urednik potpisuje Marko Medved. Novi broj donosi radove s međunarodnog znanstvenog simpozija “Koncilski pastoralni poticaji aktualnoj crkvenoj praksi” održanog na Teologiji u Rijeci 15. ožujka 2013., kao i više rasprava te prikaza. Josip Šimunović u članku “Dokumenti Drugoga vatikanskog sabora i župna zajednica. Poticaji i prosudba stanja” donosi pregled saborskih tekstova koji izričito spominju župu/župnu zajednicu, otvarajući time razmišljanje o cjelokupnom životu i djelovanju župne zajednice u duhu ekleziologije Drugoga vatikanskog koncila. Peter Kvaternik u članku “Crkva si ti: Svaki je Kristov učenik dužan širiti vjeru koliko može (LG 17)” ističe kako treba primijeniti nove pastoralne pothvate da bi se u članovima Crkve podigla svijest odgovornosti za život Crkve kako bi u sebi osjetili poziv: “Ja sam Crkva, zajedno smo Crkva”, tj. da žive kršćanstvo ostvarujući riječ Drugoga vatikanskog koncila: “Svaki je Kristov učenik dužan širiti vjeru koliko može” (LG 7). Marija Pehar piše članak “Koncilska mariologija u marijanskim propovijedima fra Bonaventure Dude. Analiza i poticaji”. Iz bogatog Dudina opusa izvučene su najznačajnije marijanske propovijedi kroz trogodišnji liturgijski ciklus i glavne marijanske blagdane, te su detaljnom analizom uspoređene s temeljnim odrednicama koncilske mariologije. Marko Medved autor je članka “Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugoga vatikanskog koncila” u kojem se, prigodom 1700. obljetnice Milanskog edikta, pita u kojoj je mjeri nauk Katoličke Crkve o odnosu Crkve i države i o slobodi vjeroispovijesti doživio određene promjene od sredine 19. stoljeća do Drugoga vatikanskog sabora, ističući pritom važnost nouvelle theologie te koncilski zahtjev za laičkom a ne više konfesionalnom državom. Među raspravama Juraj Batelja piše rad “Novozavjetne teme u katehetskim propovijedima blaženog Alojzija Stepinca” u kojem proučava okružnice, propovijedi i prigodne nagovore blaženika, ukazujući na njegovu pastirsku skrb za kršćanski odgoj povjerenih mu vjernika i način na kojem ih je nastojao učvrstiti u istinama vjere. Vjekoslava Jurdana i Anita Borzić donose članak “Jedan primjer iz hrvatske nabožne književnosti. Molitvica iz Posedarja” u kojem tu nezabilježenu molitvicu iz usmene molitvene baštine inkorporiraju u zabilježeni fundus hrvatske usmene nabožne književnosti. Milan Špehar i Jurica Galić autori su rada “Mali koraci – ekumenizam Srećka Badurine” u kojem analiziraju ekumenska nastojanja šibenskoga biskupa, ističući jednostavnost, smirenost i spontanost njegovog praktičnog ekumenizma. Nikola Vranješ i Tomislav Miletić donose članak “Teorija evolucije u suvremenom pastoralno-katehetskom kontekstu” u kojem promišljanju o odnosu suvremenog pastoralno-katehetskog djelovanja prema činjenici evolucije. Rad “Molitva u Getsemanskom vrtu (Mk 14,32-42)” autora Marija Cifraka i Stanka Ćosića sinoptičkom usporedbom pokazuje tipične Markove naglaske u izvještaju muke s obzirom na Isusovu molitvu u Getsemaniju a koju su zabilježila i ostala dvojica sinoptika. Na kraju donosi se prikaz knjiga Alojzija Ćondića “Ustani, zove te. Bogoslovno-pastoralna razmišljanja” i Slavena Bertoše “Migracije prema Puli. Primjer austrijske Istre u novom vijeku”. (ika-gk/sa)