Zagreb, (IKA) – U nakladi Hrvatske matice iseljenika upravo je objavljen godišnjak Hrvatski iseljenički zbornik 2014. koji sadrži 34 samostalne autorske studije posvećene kulturnim i društvenim praksama suvremenih hrvatskih migranata. Urednica te čitane trojezične Matičine serijske publikacije je Vesna Kukavica. Građa ovogodišnjega sveska, koja povezuje 10 zemalja svijeta s 4 kontinenta, raspoređena je na 400 stranica u 8 tematskih cjelina, ilustriranih mnoštvom fotografija.
Matičin godišnjak posljednjih 15 godina ima posebnu tematsku cjelinu “Duhovnost”, posvećenu hrvatskim katoličkim vjernicima i njihovu stvaralaštvu u inozemstvu. Tri su priloga u ovogodišnjem Zborniku u toj tematskoj cjelini. Prvi, iz pera znamenitog arheologa dr. Emilija Marina posvećen je nastanku mozaika u rimskoj kapeli Sv. Venancija pokraj Lateranske bazilike, smještene na istoimenom brežuljku Lateranu – jednom od sedam drevnih brežuljaka na kojima je izgrađen Rim, koji struka drži autentičnim svjedočanstvom pripadnosti hrvatskoga naroda zapadnoeuropskom civilizacijskom i kršćanskom krugu. To je, temeljem povijesnih izvora, potvrdio i naš vrsni arheolog Emilio Marin – autor priloga, ovjenčan nizom strukovnih priznanja, uključujući i članstvo u Akademiji znanosti i umjetnosti Francuske. Lateransku baziliku Sv. Ivana, tzv. papinu katedralu, godišnje posjećuju milijuni turista među kojima je mnoštvo hrvatskih hodočasnika iz tridesetak zemalja svijeta, ponosnih na taj mozaik s hrvatskom pričom čiji je mecena Dalmatinac – papa Ivan IV. (640. – 642.). Mozaik govori o pothvatu opata Martina, kojega je taj papa poslao u Dalmaciju i Istru sa zadaćom da skupi relikvije mučenika te da otkupi zarobljene kršćane iz sužanjstva onodobnih novih gospodara. Analiza epigrafičke baštine dokazala je povijesnu autentičnost osoba koje su prikazane na mozaiku.
Drugi prilog autorice Mirne Juvančić govori o sakralnoj baštini grada Ludbrega još od davne 1411. godine. Od tada kreće štovanje onoga što danas poznajemo kao čašćenje Predragocjene Krvi Kristove. Obilježavanje toga Ludbreškoga čuda staro je duže od pola tisućljeća, a odvija se svake godine početkom devetoga mjeseca i to 4. rujna. Taj povijesni događaj od iznimne važnosti za Crkvu, ali i za cijelu domovinu Hrvatsku – tradicionalno privuče mnoštvo hodočasnika i iz iseljeništva. Papa Lav X. župnu crkvu Presvetog Trojstva obdario je oprostima. Na taj način je zapravo sam Sveti Otac utemeljio to euharistijsko proštenište Predragocjene Krvi Isusove, kojemu vjernici hrle već 6 stoljeća. Putnika namjernika u Ludbregu, koji stiže iz dijaspore, zadivit će tamošnji spoj vjerske, znanstvene, povijesne i umjetničke baštine s drevnom usmenom predajom poput one legende o Ludbregu kao središtu svijeta, napominje autorica.
Publicist Mijo Ivurek opisuje život i djelo povjesničara prof. dr. Krunoslava Draganovića (1903. – 1983.) svećenika, humanitarnog djelatnika i političkog emigranta te robijaša u komunističkim kazamatima bivše SFRJ. Tekst je pisan za ovaj broj Zbornika budući da je 2013. godina bila posvećena – odlukom Hrvatske kulturne zaklade iz Zagreba – životu i djelu toga velikana. Draganović je bio žrtva velikosrpske i jugoslavenske diplomatske promidžbe, uz ostale ideološke protivnike u krilu vlastitoga naroda, koji su ga zajednički proglasili kontroverznom osobom – kako bi se prikrile Draganovćeve iznimne humanitarne zasluge tijekom egzodusa dijela hrvatskoga naroda iz domovine nakon II. svjetskoga rata.
Ukratko, tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju vrlo raznorodnu građu o našim znanstvenim i književnim zvijezdama, jezikoslovcima, umjetnicima različitih provenijencija od elitnih modernista (na naslovnici mitska Penelopa B. Čikoša, 1903.) do suvremenih performera. Nisu izostale ni uobičajene uzbudljive priče vezane za životne izazove raseljenih hrvatskih obitelji s udaljenih meridijana i paralela.