Jelsa/Hvar, (IKA) – U Jelsi i Hvaru je 18. i 19. siječnja obilježena 70. obljetnica mučeničke smrti s. M. Kornelije Horvat (Koprivnica, 1886. – Hvar, 1944.), članice Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, koju su u siječnju ratne 1944. godine nedužnu strijeljali partizani na hvarskom groblju. Krajem 1943. i početkom 1944. sudbinu s. M. Kornelije dijelilo je još šestero čestitih otočana, među kojima i mladi župnik don Jakov Račić, a spominje se još devedesetak osoba koji su na tom otoku od 1942. do 1945. bili lažno optuženi, većina i pogubljeni. Tom je prigodom na svjetlo dana prvenstveno iznesen lik sestre M. Kornelije koja je “Presudom Vojnog suda pri Komandi Srednje Dalmatinskog područja od 3. siječnja 1944.” optužena “uime naroda” za navodnu špijunažu, pribavljanje i čuvanje oružja. Teške optužbe za jednu redovnicu koja je u Jelsi, od 1927. godine do dana svoje pogibije, odgajala djecu u dječjem vrtiću i bila zapažena samo po dobru, nikada bilo kome neprijatelj, dakle nedužna žrtva zloglasnoga komunističkog režima, kako potvrđuju danas toliki živi svjedoci. Otok Hvar bio je dvodnevni domaćin za 37 milosrdnica koje su predvođene svojom vrhovnom glavaricom s. Miroslavom Bradicom došle pokazati duhovno zajedništvo sa svojom sestrom. Prigodni program obilježen je hodom stazama s. M.Kornelije: od Jelse, gdje je živjela i djelovala, do Hvara, kamo je odvedena, u zatvoru mučena te na hvarskom groblju strijeljana. U programu je uz bijele sestre sudjelovala rodbina pogubljenih otočana, brojni vjernici te svećenici predvođeni mjesnim biskupom Slobodanom Štambukom.
Na početku svečanog programa u crkvi Uznesenja Marijina u Jelsi 18. siječnja župnik don Stanko Jerčić pozdravio je biskupa i svećenike, milosrdnice s vrhovnom i provincijalnom poglavaricom, izaslanika župana gradonačelnika Starog Grada Vinka Maroevića, domaćeg načelnika Nikšu Peronju te rodbinu ubijenih iz raznih hvarskih mjesta i posebno Marinka Jurića koji je uputio na sve nadležne instance Zahtjev za rehabilitaciju ovih žrtava partizansko-komunističkog terora.
Glazbeni program izveli su domaći župni zbor Sv. Cecilije, ženska klapa “Frecija”, a djeca su prigodnim recitalom skazali čast i pijetet hrvatskim mučenicima. O životu i smrti sestre M. Kornelije govorila je s. M. Blaga Bunčuga. U Jelsi je 19. siječnja misu za s. Korneliju i sumučenike predvodio hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk. U homiliji istaknuo je važnost rehabilitacije. Potrebno je vratiti čast onima koji su bili proglašeni neprijateljima naroda. I ubijeni su u ime naroda. Ma kojega to naroda? Koji je to narod bio pitan, koji je to narod presudio? Sestra Kornelija voljela je svoj narod i narod je volio nju. Njoj narod nije presudio. Potrebna je obnova njihove časti koja im je u danom trenutku oduzeta i očekujemo od naših vlasti da pokrenu pitanje rehabilitacije nevino stradalih, poručio je biskup. Nakon euharistijskog slavlja otkrivena je spomen-ploča sestri M.Korneliji na kući u kojoj su milosrdnice nekoć živjele, a u poslijepodnevnim je satima ispred kapelice na hvarskome groblju održan molitveni spomen za sestru M. Korneliju i ostale hvarske mučenike, nakon kojega je povorka redovnica s upaljenim svijećama krenula prema mjestu gdje je, prema usmenoj predaji, sestra M. Kornelija bila strijeljana i u obližnji grob bačena. Sestra M. Kornelija svoju je vjeru zapečatila vlastitom krvlju i žrtvom svoga života posvjedočila je da pripada Bogu i hrvatskom narodu.