Zagreb, (IKA) – Izložba fotografa Zvonimira Atletića “Zagrebačka katedrala – vitraji” otvorena je u utorak 17. prosinca u Galeriji MODULOR Centra za kulturu Trešnjevka u Zagrebu.
Izložene fotografije vitraja prikazuju središnje scene iz života Blažene Djevice Marije s oslikanih prozora u apsidi katedrale te likove svetaca: sv. Stjepana kralja, suzaštitnika zagrebačke katedrale, sv. Ladislava kralja, suzaštitnika katedrale i utemeljitelja Zagrebačke nad/biskupije, sv. Marka Evanđeliste i sv. Demetrija, sv. Sisačkog biskupa Kvirina i bl. zagrebačkog biskupa Augustina Kažotića. Osim svetačkih likova prikazani su i grbovi donatora koji su se uključili u obnovu katedrale: nadbiskupa i kardinala Josipa Mihalovića, plemićkih obitelji Drašković, Eltz, Pejačević i Rauch te obiteljski grb kanonika Eduarda Talliana de Vizeka koji je darovao vitraj s likom sv. Eduarda. Tom izboru dodan je i niz detalja s bogatim lisnatim i geometrijskim dekoracijama koji krase prozore zagrebačke katedrale.
Okupljene je pozdravila voditeljica Galerije Saša Martinović Kunović, a o izložbi su govorili fotograf Luka Mjeda i moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola mons. Nedjeljko Pintarić, koji je napisao tekst za katalog. Mjeda je rekao da je ovo četvrta izložba iz ciklusa vitraja zagrebačke katedrale autora Zvonimira Atletića, koji već petnaest godina radi za Zagrebačku nadbiskupiju, snima spomenike, vitraje, kipove itd. Svih 2500 fotografija prikazuje kao mozaik u obliku jedne velike fotografije zagrebačke katedrale.
Mons. Pintarić ovu je izložbu nazvao “Atlasom mistike svjetla”, rekavši da se pogledi posjetitelja u zagrebačkoj katedrali zaustavljaju instinktivno na najudaljenijim i najvišim točkama katedrale – na prodorima svijetla koje mistično titra kroz vitraje i poigrava se na visokim gotičkim kamenim stupovima te da ta dinamična izmjena svjetlosnih prodora kroz vitraje svakoga trena daje novu živost prostoru i posjetitelju otkriva nove nezamislive elemente i detalje. Tako ta mistika svijetla namjernika obuzima u tom prostoru te ga izmiješta iz svakodnevice i prenosi ga u sferu drugačijega i Drugoga. Rekao je da se “nije potrebno čuditi da je poznati i cijenjeni fotograf Zvonimir Atletić pronašao inspiraciju za svoje mistično bilježenje trenutaka svjetla u zagrebačkoj katedrali”. Zahvaljujući njegovu radu, zumiranje pojedinih kadrova omogućuje nam izravniju komunikaciju s posredovateljem koji nam se predaje u zaustavljenom, ali izravnom pogledu. Iz visina svodova katedrale dolazi k nama, u nizinu. To je i Božja logika. Vjera traži izravni pogled, susret, trajanje. Motivi iz Isusova i Marijina života, preslikani s katedralnih vitraja, mogu pokrenuti svjetlo razmišljanja i traganja za istinom o smislu egzistencije i njezinom kvalitetnom trajanju. I jedan nas običan vitraj može potaknuti na ljudsko zajedništvo i solidarnost. Kao što vitraj ne bi mogao opstati da staklo nije umreženo olovnim okvirićima, tako i naš ljudski život bez bližnjih ne bi bio dovoljno osvijetljen, transparentan ni mističan nama samima. Tako nebesko i zemaljsko, svijetlo i zatamnjeno dobiva novu, mističnu dimenziju. Mistika pomaže da se dogodi susret koji je moguć samo između osoba. Mistik doživljava živoga Boga, Boga punog mogućnosti. ‘Mistik se ne nalazi samo pred Bogom i ne samo u Bogu, ne samo prema Bogu i ne nalazi samo Boga u sebi samome, nego on nalazi sebe uvučenoga u zajedništvo s Bogom, u ljubavi koja je uvijek bila u Bogu i koja se dijeli.’ To je atlas naše vjere!”, zaključio je mons. Pintarić i proglasio izložbu otvorenom. Izložba ostaje otvorena do 10. siječnja 2014. godine.