Istina je prava novost.

Otvoren biskupijski postupak za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega biskupa Antuna Mahnića (šira verzija)

Čovjek koji nema u sebi radosti i poleta ne može biti vizionar, vedro gledati u budućnost. Upravo zato jer je Mahnićev život bio u znaku križa, Mahnić je bio ispunjen kršćanskim optimizmom, naglasio je biskup Župan u homiliji na svečanoj misi u krčkoj stolnici

Krk, (IKA) – Biskupijski postupak za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega biskupa Antuna Mahnića svečano je u subotu 14. prosinca u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Krku otvorio krčki biskup Valter Župan u nazočnosti riječkog nadbiskupa i metropolita Ivana Devčića, porečkog i pulskog biskupa Dražena Kutleše, koparskog biskupa Jurija Bizjaka, pedesetak svećenika i velikog broja vjernika.
Prigodni program pod nazivom “Sluga Božji biskup Antun Mahnić – jučer i danas” vodila je Tanja Popec, urednica na Hrvatskom katoličkom radiju. Programom se željelo pokazati da su Mahnićeve vizije uvijek aktualne te i danas žive u Krčkoj biskupiji i u hrvatskom narodu. Postulator kauze mr. Saša Ilijić uvodno je istaknuo da se njime željelo istaknuti Mahnićevu eklezijalnost i pastoralnu usmjerenost na konkretnu zauzetost za čovjeka, narod i Crkvu. Svaka od tri cjeline programa odnosila se na jedan aspekt Mahnićeva djelovanja, a to su mladi, Hrvatski katolički pokret i svećenici.
Prva cjelina počela je čitanjem Mahnićeve Oporuke mladima, a zatim su Matea Vidulić iz Malog Lošinja, Lovro Buničić iz Cresa i Robert Brozić iz Krka svjedočili kako mladi danas gledaju na zajedništvo, ulogu Crkve u svojim životima i euharistiju. Drugi dio programa počeo je čitanjem dijela ovogodišnje adventske okružnice članovima Križarske organizacije, u kojoj se podsjeća na Mahnićev stav: “Ili katolik ili ništa!” Bilo je to doba zauzetih vjernika laika kao što su bili Ivan Merz i Marica Stanković, a biskup Mahnić bio je svjestan da treba povezati hrvatske katoličke intelektualce i tako je nastao Hrvatski katolički pokret. Iste stavove danas, 100 godina kasnije, nastavlja Križarska organizacija koju je okupljenima u krčkoj katedrali predstavio predsjednik Središnjega križarskog vodstva Darijo Burjan. Treća tema obrađena tijekom programa kojim se željelo vjernike bolje upoznati s Mahnićevim djelovanjem bio je odnos biskupa Mahnića prema svećenicima. Biskup Mahnić želio je svete svećenike i vjerovao je da se do svetosti dolazi klanjanjem pred euharistijskim Kristom. Svoja iskustva o toj pobožnosti iznio je preč. Anton Toljanić, rodom iz Vrbnika u kojem se još uvijek nedjeljom moli Sveta ura kako ju je utemeljio sluga Božji Mahnić.
Kroz svjedočenja mladih, članova katoličkog pokreta, svećenika i čitanjem tekstova iz Mahnićevih pisanih djela uspjelo se predstaviti samo dio bogatog opusa biskupa Mahnića. U zajedničkom hodu prema časti oltara, svi uključeni u kauzu za proglašenje blaženim i svetim polako će otkrivati prebogatu ostavštinu biskupa Antuna Mahnića.
Nakon uvodnog programa uslijedilo je svečano euharistijsko slavlje o 93. obljetnici smrti biskupa Mahnića koje je predvodio biskup Župan u zajedništvu s okupljenim biskupima i svećenicima. U propovijedi je mons. Župan podsjetio kako je život sluge Božjega Antuna Mahnića bio u znaku križa – rodio se na blagdan Uzvišenja svetog Križa, umro na spomendan sv. Ivana od Križa, a geslo njegova biskupskog služenja bilo je “U križu je spas!” Premda je čitavo djelo spasenja u znaku križa, evanđelje nas poziva na radost: “Čovjek koji nema u sebi radosti i poleta ne može biti vizionar, vedro gledati u budućnost. Upravo zato jer je Mahnićev život bio u znaku križa, Mahnić je bio ispunjen kršćanskim optimizmom”, istaknuo je biskup Župan.
“Život našega sluge Božjega ima velikih poruka kao i životi svih Bogu odanih osoba”, rekao je krčki biskup u homiliji, i posebno istaknuo adventski karakter Mahnićeva života koji je stalno bio budan, svjestan da je čitav život vrijeme došašća, vrijeme kad Bog dolazi. Na kraju se mons. Župan osvrnuo i na aktualne događaje: “Biskup Mahnić govorio je, naučavao i upozoravao. Danas želim istaknuti tu Mahnićevu značajku. Slušanjem evanđelja, molitvom, solidnim vjerničkim životom moramo postajati sve više sposobni za dalekovidnost, da nam se ono što je protuprirodno i nastrano ne može prikazivati kao napredno i to sve pod krinkom slobode. Neka naš sluga Božji zagovara kod Boga za sve, a naročito za roditelje, da im oči budu uvijek otvorene i da im lažni stručnjaci ne serviraju i za novce prodaju pokvarenost koju nazivaju napretkom i slobodom. Bože, po zagovoru našega biskupa Antuna čuvaj, brani i vodi njegovu domovinu Sloveniju, čuvaj Hrvatsku koju je on prihvatio kao novu domovinu, čuvaj i blagoslovi njegovu Krčku biskupiju!”
Nakon završnog blagoslova u katedrali je počela prva sjednica otvaranja postupka za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega Antuna Mahnića. Kako bi okupljeni vjernici mogli s razumijevanjem pratiti ceremoniju, njezine je dijelove tumačio vlč. Krešimir Dajčman, župnik u Linardićima na otoku Krku. Sjednica je počela zazivom Duha Svetoga, a zatim je postulator Ilijić pročitao izvatke iz molbe za otvaranje kanonskog postupka koju je uputio krčkom biskupu Županu. U molbi je iscrpno naveden Mahnićev životopis i glas svetosti koji ga je pratio već za života kao i razlozi zbog kojih se postupak za njegovu kanonizaciju pokreće tek 92 godine nakon njegove smrti.
Sluga Božji Antun Mahnić rođen je 14. rujna 1850. u Kobdilju u Sloveniji. Za biskupa ga je imenovao austrougarski car Franjo Josip I. godine 1896., a papa Lav XIII. službeno ga je potvrdio iste godine. Kao biskup u Krku je ustoličen 27. ožujka 1897. Isticao se zaštitom pisma glagoljice, bio je osnivač Hrvatskoga katoličkog pokreta, pokrenuo je tiskaru u Krku, a potaknuo je i izdavanje više časopisa. Mahnićev najvažniji angažman bilo je okupljanje i odgajanje mladeži te širenje i obrana katoličkih moralnih načela u javnosti prožetoj liberalizmom i sekularizacijom. Nakon Prvoga svjetskog rata talijanske vlasti prognale su biskupa Mahnića u mjesto Frascati kod Rima. Posredovanjem pape Benedikta XV. vraća se u svoju biskupiju, ali bolestan i izmučen, zbog čega odlazi u Zagreb na liječenje, gdje umire 14. prosinca 1920. na glasu svetosti. Pokopan je na Mirogoju. Biskupovi zemni ostaci preneseni su godine 1929. u crkvu Sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, a 2002. godine u krčku katedralu.
Potom je pročitan proglas o namjeri pokretanja procesa koji je odaslan u sve župe, te – na latinskom i hrvatskom jeziku – dopis “Nihil obstat” kojim je Kongregacija za kauze svetih blagoslovila molbu biskupa Župana da se otvori postupak. Bilježnik prve sjednice Božidar Volarić obznanio je biskupov dekret o imenovanju članova radnih tijela u postupku. U Sudište su imenovani mons. dr. Slavko Zec za biskupskog ovlaštenika u kauzi, mr. Luka Paljević za promicatelja pravde te Milka Mrakovčić za bilježničarku i arhivisticu, a u Povjerenstvo stručnjaka za povijest i arhivistiku dr. Franjo Velčić, dr. Anton Bozanić i dr. fra Tomislav Mrkonjić. Imenovanim članovima povjeren je odgovoran posao ispitivanja o životu, krijepostima i glasu svetosti sluge Božje Antuna Mahnića te su stoga, zajedno sa biskupom Županom, prisegnuli na Sveto Evanđelje. Kako postupak za proglašenje blaženim i svetim uključuje i ispitivanje svjedoka o glasu svetosti sluge Božjega, postulator Ilijić predao je biskupu Županu popis predloženih svjedoka, koji je biskup odobrio i predao promicatelju pravde u kauzi. Na kraju prve sjednice biskup Župan konstatirao je da su ispunjeni svi preduvjeti i pročitao svečani proglas o otvaranju postupka za beatifikaciju i kanonizaciju sluge Božjega Antuna Mahnića.
Vjernicima u krčkoj katedrali, među kojima su se nalazile i tri Mahnićeve pranećakinje, obratio se mons. Jurij Bizjak, koparski biskup, iz čije biskupije potječe Antun Mahnić. Izrazio je zadovoljstvo što je otvoren postupak za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega Mahnića i zahvalio na “naporima da se osnaži uspomena na život i rad tog pastira, kako bi se po primjeru i poticaju sluge Božjega još više zagrijali za Kraljevstvo Božje i što više uzljubili Crkvu te hrabro radili za slavu Božju i dobrobit svojih bližnjih, kao i za svoje osobno posvećenje. Radujemo se snažnoj duhovnoj povezanosti između Krčke i Koparske biskupije koje je sluga Božji Antun Mahnić još za života tako vjerno ujedinjavao te ih sigurno i nadalje ujedinjuje u vječnosti”, rekao je biskup Bizjak te poželio uspjeh kauze i pun milosti u svetom vremenu došašća.
Slavlje otvaranja postupka za proglašenje blaženim i svetim biskupa Mahnića zaključeno je pohodom na grob sluge Božjega i molitvom Isusu, Dobrom Pastiru da biskupa Mahnića proslavi sjajem svetosti.