Zagreb, (IKA) – Znanstveni skup “Tridentska baština. Katolička obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama” započeo je u petak 6. prosinca u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga povijesnoga instituta u Zagrebu. Povod skupa je 450. obljetnica završetka Tridentskoga koncila, što se zbilo 4. prosinca 1563. godine.
Premda je obljetnica važna, ideja nije bila samo prigodno obilježavanje. Naime, kako su reforme koncila obuhvatile ne samo Crkvu, nego i političke, socijalne, kulturne strukture i prakse tema se nametnula kao izuzetno važna, u želji da se ta tema obradi uključene su razne institucije. Ovim se želi valorizirati Tridentska baština u Hrvatskoj, ali i potaknuti nova istraživanja koja će tu baštinu predstaviti kao kulturno i znanstveno relevantan fenomen, istaknula je uvodno prof. dr. Lahorka Plejić Poje.
Pozdravljajući uime pokrovitelja Hrvatske biskupske konferencije, gospićko-senjski biskup Mile Bogović istaknuo je kako je Tridentski koncil prvi koncil koji je zahvatio cijelu teologiju, ne samo neka pitanja kako su to prijašnji koncili radili. Izvršio je ogroman utjecaj na cijeli svijet, pa i onaj koji je otkriven krajem 15. i početkom 16. st. što prije koncili nisu imali pred sobom. Po važnosti u crkvenoj povijesti s njime se može mjeriti samo II. vatikanski koncil, rekao je biskup te podsjetio za se uz taj koncil veže i žalosna činjenica da je povukao jasnu crtu koja je podijelila zapadno kršćanstvo na katolike i protestante. Kada se pak čitaju dokumenti prve posttridentske vizitacije Dalmacije 1579., nazire se opseg i dubina obnove koju je taj koncil pokrenuo na našim prostorima. Osvrnuvši se na teme koje će biti obrađene na skupu, biskup Bogović rekao je kako je vidljivo da je skup dobro uočio važnost obnoviteljskih promjena koje je koncil pokrenuo. Kao i u drugim zemljama, i kod nas su najgorljiviji zagovornici i glasnici tridentske obnove bili isusovci. Ta obnova nije zahvatila samo pitanje crkvene obnove i prakse, već je prožela sve društvene ustanove od kraljevske palače do seoske obitelji. Hrvatska je dijelila sudbinu katoličkih zemalja, pa se i kod nas koncil odrazio na sve sfere crkvenog i opće društvenog života. Stoga je razumljivo, da na skupu sudjeluju i crkveni i svjetovni povjesničari, istaknuo je biskup Bogović.
Pozdravljajući uime pokrovitelja Saborskog odbora za Saborskog odbora za znanost, obrazovanje i kulturu, Jasen Mesić izrazio je radost što će zaključci skupa zasigurno biti od koristi i restauratorima. Sudionicima skupa obratili su se i predstavnici institucija suorganizatora. Uime Hrvatskog instituta za povijest te kao domaćin prvoga dana sudionicima se obratila ravnateljica Instituta dr. Jasna Turkalj. Prodekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Mateo Žagar posebno je istaknuo uključenost više ustanova u organizaciju skupa, što smatra dobrim modelom za organizaciju sličnih skupova. Riječi pozdrava uputili su i dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove prof. dr. Ivan Šestak i prodekan Katoličkog teološkog fakulteta prof. dr. Nenad Malović.