Zagreb, (IKA) – Knjiga “Teologija hrvatskih marijanskih ikona na izabranim primjerima” autorice Josipe Marenić u izdanju “Nova knjiga RAST” predstavljena je u četvrtak 5. prosinca u knjižnici “Tina Ujevića” u Zagrebu.
Urednik knjige Zlatko Skenderović predstavljajući autoricu, istaknuo je kako je riječ o diplomiranoj teologinji, koja piše poetska i prozna djela. K tomu volontira, pa tako u župi Muke Isusove vodi kreativne radionice za djecu. Zanimanje Josipe Marenić za područje teologije i umjetnosti, toliko se naposljetku proželo i na praktičnom i na teoretskom području njezina svakodnevnoga življenja i razmišljanja da ne čudi odabir teme njezina prvog znanstvenog rada “Teologija hrvatskih marijanskih ikona”. Skenderović je istaknuo kako je knjiga koja spaja umjetnost, tj. slikarstvo i teologiju ustvari prošireni diplomski rad Josipe Marenić. Ovim izdanjem izdavačka kuća “Nova knjiga RAST” je prvi puta ušla u područje teologije, premda je i prije objavljivala teologe.
Mentor i savjetnik uz cijeli proces koji je prethodio nastanku knjige bio je sisački biskup Vlado Košić, čiji je osvrt na knjigu otisnut na koricama. Tako on ističe, da je ovo “vrijedan doprinos hrvatskoj mariologiji i proučavanju marijanske pobožnosti, koja je veoma živa u našem narodu, i možemo reći predstavlja naš katolički specifikum. Hrvatski narod u svojoj teškoj povijesti osobito je odano častio Presvetu Bogorodicu, tako da se kroz marijanske slike i pobožnost koju je u marijanskim svetištima njoj iskazivao duboko zrcali sama hrvatska duša. Zbog toga je ovo djelo, svakako hvale vrijedan hrvatski mariološki kompendij.”
Autorica Josipa Marenić pojasnila je zašto se odlučila na odabir ove teme. Naglasila je kako su ikone primjeri ljepote koja se otkriva kao dar. Gledamo ih, opisujemo ih, stavljamo ih u kontekst, otkrivamo ono što stoji iza njih. Ikone nas upućuju na stvarnost koju ne možemo dohvatiti, ono što je u transcendenciji. Pojasnila je i teološku utemeljenost slike u kršćanstvu koja je povezana s poimanjem teologije stvaranje te otajstvima Isusova utjelovljenja i otkupiteljskog djela te se kratko osvrnula na posebnosti marijanske ikonografije u Hrvatskoj.
Vrednovanje naše likovne baštine trebalo bi posvješćivati njezino značenje. Mi smo mala zemlja, i čudo je da su u ovako malim granicama zastupljene ikone Bogorodica svih ikonografskih tipova, te kasnije narativnih prikaza. Mnoge od tih ikona nastale su na našem obalnom području, dakle od domaćih autora, u domaćim radionicama. No, te radionice su specifične. Naime, poprimile su oznake bizantizma, ali su dodali svoj stil, tj. značajke. O tome se premalo govori, mnoge ikone su zapuštene, izgubljene, jer se nema svijest o njihovoj vrijednosti, rekla je autorica, te naglasila kako je stoga ovom knjigom željela potaknuti valoriziranje nasljeđe.
Posebno pak govoreći o marijanskim ikonama naglasila je kako su one smještene u svetišta te tako možemo pratiti kako slika utječe na život ljudi. Stoga je i tema knjige ograničena na marijanske ikone koje se nalaze u svetištima, jer se usko povezuju teologiju stola i teologiju koljena. Tako je u knjizi obrađeno deset ikona. Uz svaku ikonu uz mjesto gdje se nalazi, opisane su legende koje se vezuju uz njih te ono najbitnije, a to je teološka poruka slike. U toj prigodi u izlogu knjižnice postavljena je prigodna izložba marijanskih ikona obrađenih u knjizi.