Virtualna izložba o povijesti hrvatsko-čeških odnosa
Zagreb (IKA )
Zagreb, (IKA) – Na internetskoj stranici Hrvatsko-češkog društva www.hcdzg.hr u subotu 23. studenoga objavljena je virtualna izložba Hrvatsko-češki odnosi kroz povijest kojom se javnost želi podsjetiti na više od stotinu osoba i događaja koji su od srednjeg vijeka do današnjih dana spajali Hrvate i Čehe i doprinosili zbližavanju dvaju naroda. Izložba je objavljena povodom 21. studenog, dana koji bi se na prijedlog Hrvatsko-češkog društva obilježavao kao Dan hrvatsko-češkog prijateljstva, u spomen na 21. studenog 1347. kada je češki kralj Karlo IV. u Pragu osnovao samostan Na Slovanech ili Emaus u koji je pozvao hrvatske benediktince glagoljaše s Pašmana.
Pregledno i informativno, izložba donosi podatke o zajedničkim hrvatsko-češkim velikanima – Česima koji su djelovali u Hrvatskoj i Hrvatima koji su djelovali u Češkoj, kao i o značajnim osobama iz povijesti hrvatskog ili češkog naroda koje su u većoj ili manjoj mjeri bili povezani s Češkom, odnosno Hrvatskom. Također je objašnjen i kontekst u kojem su se u pojedinom vremenskom razdoblju odvijali hrvatsko-češki odnosi. Izložba prati događaje od misije sv. Ćirila i Metoda u Velikoj Moravskoj 863., preko imenovanja Čeha Duha prvim zagrebačkim biskupom oko 1094., što je prvi dokumentirani dokaz o postojanju hrvatsko-čeških veza, pa sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju i proslave 1150. godišnjice početka ćirilometodske misije koju je u Velehradu predvodio kardinal Josip Bozanić kao izaslanik pape Franje.
Na izložbi su istaknute i druge crkvene osobe i događaji koji povezuju Hrvate i Čehe. Spomenut je i Čeh Ivan Smilo, zagrebački biskup s kraja 14. stoljeća, zagrebački biskup iz 17. stoljeća Martin Borković koji je studirao u Olomoucu, a podsjeća se i na veze blaženog Alojzija Stepinca s Česima – na njegovo sudjelovanje na orlovskom sletu u Brnu 1922. gdje je nosio hrvatsku zastavu, na činjenicu da ga je na svećenički poziv potaknuo životni primjer sv. Klementa Hofbauera, rođenog u Češkoj, a spominje se i Stepinčev blagoslov Češkog doma u Daruvaru 1939. te njegova posmrtna maska koju je izradila kiparica češkog porijekla Mila Wood, pravim imenom Ljudmila Vodsedalek. Tu je i Josip Salač, daruvarski Čeh koji je dugo godina bio duhovnik bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, a od 1970. do 1975. pomoćni zagrebački biskup.
Hrvatsko-češko društvo podsjetilo je i na dominikanca iz Dubrovnika Ivana Stojkovića koji je u 15. stoljeću na koncilu u Baselu vodio pregovore s češkim husitima, na češke isusovce koji dolaze u Zagreb početkom 17. stoljeća, na Čeha Kamila Dočkala koji je 1939. osnovao Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije te na dugogodišnjeg župnika u Grubišnom Polju Ivana Nepomuka Jemeršića koji je svojim češkim župljanima propovijedao češki i promicao hrvatsko-češko prijateljstvo.
Važan dio hrvatsko-čeških veza je i štovanje sv. Ivana Nepomuka u Hrvatskoj, a među zanimljivostima su i Hrvatske jaslice u crkvi sv. Blaža u Zagrebu koje je 1916. izradio Čeh Vojta Braniš.