Zagreb, (IKA) – Knjiga “Milanski edikt. Prijevod, komentar i studija” docenta na Katedri za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Ivana Milotića u izdanju Kršćanske sadašnjosti predstavljena je na Interliberu – 36. međunarodnom sajmu knjiga u petak 15. studenoga.
Govoreći o knjizi, profesor na Katedri kanonskoga prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Josip Šalković istaknuo je kako je riječ o znanstvenom djelu s opremom i izvornim znanstvenim prinosom i prijevodom s klasičnih jezika.
Autor u knjizi prevodi s grčkog i latinskog Milanski edikt, komentira i znanstveno analizira jedan od temeljnih pravnih akata za pravnu povijest, i povijest kršćanstva općenito, a osobito za definiciju pravnog položaja kršćana u Rimskome pravu. U hrvatskoj pravnoj literaturi ali i u znanstvenoj literaturi općenito Milanski edikt nije bio obrađen do sada na ovakav način. A relativno je i mali broj inozemnih studija koje posebno propitkuju pojedine dijelove njegovog pravnog sadržaja i uređenja, rekao je Šalković, te istaknuo kako je knjiga pisana multidisciplinarno, znanstveno analitički, s prvotnim ciljem da razjasni pravni sadržaj i uređenje Milanskog edikta čiji se tekst donosi u latinskome izvorniku i grčkom prijepisu uz kvalitetan pravnički prijevod.
Predstavljač je upozorio na osobitu vrijednost djela, koja se očituje u činjenici da su prijevodi popraćeni brojnim i korisnim komentarima u kojima se pojašnjava značenje ključnih pravnih i tehničkih termina.
Šire čitateljstvo od sada će moći na hrvatskom jeziku ući u sam sadržaj Milanskog edikta u čijem prvom dijelu posebno dolazi do izražaja ukinuće protukršćanskih propisa, sloboda ispovijedanja kršćanske religije, sloboda izbora ispovijedanja i ostalih religija. Drugim pak se dijelom Edikta naređuje povrat oduzetih prostora za okupljanja i bogoslužja, kao i druge nekretnine koje su bile konfikcirane od Rimske vlasti i prodane pojedincima za posljednjega progona. Posljednji dio govori o posljedicama i važnosti Milanskog edikta.
Autorovi zapisi kako u komentaru, tako i u studiji proizlaze iz utemeljenih hipoteza i vrijedan su prilog znanosti rimskoga i kanonskoga prava, rekao je Šalković, te još jednom podsjetio kako je prvotna namjera autora i izdavača bila ponuditi relevantnu literaturu o 1700. obljetnici donošenja Milanskoga edikta.
U ovom povijesnom trenutku u Milanskome ediktu treba otkrivati, velike i neprolazne duhovne kulturne i civilizacijske vrijednosti koje su pokretale, nadahnjivale, i stvarale identitet europskog kontinenta. Milanski edikt šalje svim ljudima poruku o potrebi autentične slobode, čuvanja ljudskog dostojanstva, vjerske slobode, slobode savjesti, nadvladavanje prošlosti ispravnim tumačenjem prošlosti i pravnih izvora, kao i čežnja za mirom, povjerenjem i suradnjom. 1700. obljetnica Milanskoga edikta propitkuje i poručuje svima da je vjerska sloboda garancija mira i nove civilizacije u pluralnom društvu, pa tako i u hrvatskom, rekao je Šalković.
Autor knjige Ivan Milotić je istaknuo kako je na početku rada pred sobom imao niz pogrešnih zadanosti i poimanja koji prate ovaj edikt.
On je poprilično mistificiran u našoj znanosti, te se često isključivo dovodi u vezu s religijskom tolerancijom. Međutim religijska tolerancija koja je propisana Milanskim ediktom je jedan manji, gotovo neznatni dio njegova sadržaja. Govoreći o Milanskom ediktu, i promišljajući o njemu vrlo često se zaboravlja da je to pravni akt, naglasio je, te istaknuo kako se u pripremi knjige nastojalo da ona bude bliza prosječnom čitatelju, ne samo pravniku.
Govoreći o samom Milanskom ediktu, Milotić je istaknuo da on ima univerzalnu vrijednost ne samo za Zapad u teritorijalnom i kulturnom smislu, već univerzalnu bezvremensku vrijednost. On se bavi ne dodjelom, već povratom imovine Crkvi koja joj je bila oduzeta. Međutim njegov odnos u izgradnji zapadne civilizacije u mnogome je veći. U biti nakon donošenja Milanskog edikta počinje gradnja crkava. Gotovo je nemoguće izuzev katakomba naći bogomolje kršćana koje su sagrađene prije ovoga akta. Tako da tek tada kršćanstvo doživljava svoju potpunu ekspanziju.
Milotić je još jednom istaknuo da smisao Milanskoga edikta nije proklamirati religijsku toleranciju, već je gotovo 4/5 sadržaja posvećeno imovinskim pitanjima, odnosno načinu uređivanja povrata imovine crkvenim pravnim osobama koja im je bila oduzeta tijekom 303., odnosno 304. godine. Kako bi se to ostvario, Milanski edikt sadrži odgovarajuće pravno rješenje, a religijska tolerancija je samo jedna stepenica prema povratu imovine.
Predstavljanje knjige vodio je don Anton Šuljić.