Zagreb, (IKA) – Knjiga “Hrvati u Kotor Varošu” objavljena u povodu 20. obljetnice srpske agresije na Kotor Varoš predstavljena je utorak 22. listopada u samostanu hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj Dubravi. Predstavili su je njezini urednici dr. Ivo Pranjković, fra Stipo Karajica i Luka Vinojčić, potom dr. Vlado Pandžić i prof. Zoran Piličić, a programom je moderirao dr. Vine Mihaljević. Knjiga je objavljena u izdanju franjevačkog samostana u Jajcu, župnog ureda u Kotor Varošu i FMC “Svjetlo riječi” iz Sarajeva.
Izdanje je nastalo na poticaj kotorvaroških franjevaca, posebnim zalaganjem fra Stipe Karajice, župnog vikara u župi Sesvetska Sopnica u Zagrebu, koji su zajedno prikupljali podatke o žrtvama srpske agresije na Kotor Varoš i okolicu od 11. lipnja 1992. godine, o žrtvama II. svjetskog rata i poraća, nakon što im je u listopadu protekle godine podignuto spomen-obilježje ispred župne crkve i obilježena 20. obljetnica srpske agresije na grad i okolicu.
Predstavljanje knjige otvorio je dr. Mihaljević pozdravnim riječima nazočnima među kojima su bili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’Errico, gvardijan samostana u Dubravi fra Draženko Tomić, gvardijan samostana Sv. Ilije u Zagrebu dr. Božo Lujić, upravitelj župe u Sesvetskoj Sopnici fra Zdravko Dadić, fra Jozo Zovko, kotorvaroški župnik fra Anto Šimunović, predsjednik Udruge kotorvaroških Hrvata u Zagrebu Marko Bilobrk, prijeratni predsjednik Općine Kotor Varoš Anto Mandić, brojni svećenici i redovnice, zatim izaslanik Darije Krstičević iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH Ivan Zeba, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Stipe Zeba, brojni župljani i župljanke Sesvetske Sopnice, susjednih župa i brojni protjerani Kotorvarošani i njihovi prijatelji.
Knjiga je okarakterizirana kao svojevrsna monografija Kotor Varoša i kotorvaroškog kraja, jer sadrži niz iscrpnih i dragocjenih podataka o povijesti, zemljopisu, kulturi i o ljudima u Kotor Varošu od njegovih najranijih spominjanja sve do danas kao i brojne fotografije njegovih sakralnih objekata i događaja. Podijeljena je na sedam poglavlja, naslovnicu krasi kotorvaroška crkva, a ukupno su 334 stranice.
Priređivač knjige i jedan od urednika dr. Pranjković istaknuo je da knjiga sadrži dva jedinstvena dijela, dva popisa prvi puta objavljena do sada, popis (oko 600) kotorvaroških stradalnika II. svjetskog rata i poraća i popis 174 žrtve srpske agresije na Kotor Varoš.
Knjiga započinje izabranim ulomcima iz franjevačkih ljetopisa, povijesnih spisa i putopisa o Kotor Varošu i brojnim prilikama i neprilikama u BiH i u Kotor Varošu koji su zapisivali franjevci poput Nikole Lašvanina, npr. o pošasti kuge u Bosni i u Kotor Varošu u 18. stoljeću, zatim Ivana fra Frane Jukića i njegovom putovanju po Bosni 1843. godine i drugih bosanskih franjevaca o raznim situacijama osobito u vrijeme turske vladavine. Drugo poglavlje donosi povijesno-memoarske zapise o kotorvaroškim Hrvatima i brojne podatke o starijoj i novijoj povijesti kotorvaroškog kraja, Katoličkoj crkvi, župama, i događajima vezanim za srpsku agresiju i progon na kotorvaroški kraj, na što se nadovezuje i poglavlje kotorvaroški Hrvati – žrtve II. svjetskog rata i poraća s popisom žrtava.
Četvrto poglavlje sadrži novinske tekstove o Kotor Varošu prije i poslije agresije, peto kotorvaroške narodne pjesme što ih je skupio Mihovil Pavlinović na svojem putovanju Bosnom 1874. godine. Poglavlje “Iskazi i svjedočanstva” s podnaslovom “Istina o stradanju, mučenju i nehumanim postupcima Srba prema Hrvatima i muslimanima na području Kotor Varoša” donosi opširno svjedočenje Kotorvarošanina Viktora Grgića o torturama koje je preživio od SOS-a i o tome kako su ubijena njegova dva brata, te svjedočanstva muslimana i muslimanki vezanih za silovanja i druge torture koje su doživjele.
Knjiga završava govorima što su ih neki od ogranizatora i sudionika održali u Kotor Varošu na otvorenju spomen-obilježja hrvatskim stradalnicima. Prema riječima prof. Piličića, koji je bio ratni zapovjednik Prve bojne HVO-a Kotor Varoš, do rata je u Kotor Varošu živjelo 10.700 vjernika Hrvata, a sada ih ima samo 226, pa je za očekivati da će ova knjiga naći svoje mjesto u rukama i domovima raseljenih Kotorvarošana, ma gdje danas bili i živjeli.
Predstavljanje knjige je završilo riječima fra Stipe Karajice, jednog od urednika, koji je posebno istaknuo kako je ova knjiga rezultat višegodišnjeg zajedničkog rada na prikupljanju brojnih i do tada nezabilježenih informacija, podataka i da će knjiga sigurno biti dobar temelj i inspiracija mlađim Kotorvarošanima za daljnja istraživanja. Fra Stipo je posebno zahvalio urednicima, suradnicima, organizatorima i sudionicima prigodnog predstavljanja knjige, a to su: Udruga Kotorvaroških Hrvata u Zagrebu i Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko u Zagrebu.