Košice, (IKA) – Biskupi grkokatoličkih Crkava Europe, okupljeni na svom godišnjem susretu pod pokroviteljstvom CCEE-a (Vijeća europskih biskupskih konferencija) u Košicama (Slovačka), europskoj prijestolnici kulture 2013. godine, na poziv mjesnog grkokatoličkog biskupa Milana Chautura, a prigodom obilježavanja 1150 godina od dolaska sv. Ćirila i Metoda među slavenske narode, razmatrali su temu evangelizacije kulture, osobito u svjetlu navjestiteljske misije Svete braće, imajući pred očima izazove s kojima su suočene njihove Crkve u Europi na mjesnim razinama. Susretu, na kojem je sudjelovao i križevački vladika Nikola Kekić, nazočili su kardinal Jozef Tomko i nadbiskup Cyril Vasil, tajnik Kongregacije za Istočne Crkve, te više od 30 biskupa i egzarha iz Ukrajine, Slovačke, Rumunjske, Mađarske, Hrvatske, Italije, Grčke, Srbije, SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Poljske i Bjelorusije. Okupljanje je započelo svečanom Večernjom u katedrali Rođenja Presvete Bogorodice i potom ekumenskim koncertom u Državnom kazalištu. Tijekom susreta sudionici su pohodili izložbu bizantske umjetnosti, mjesnoga rimokatoličkog nadbiskupa, grkokatoličku gradsku župu, hodočasničko marijansko svetište u Klokočovu te grad Mihalovce na istoku Slovačke, gdje su u bazilici Duha Svetoga otaca redemptorista slavili svečanu liturgiju koju je prenosila Slovačka državna televizija. Na svršetku susreta biskupi su se obratili svojim vjernicima i svim ljudima dobre volje porukom vjere, nade i ljubavi: “Želimo si ponovno posvijestiti i prisjetiti se kršćanskih korijena Europe, duboko uvjereni u aktualnost poruke svetih Ćirila i Metoda. Bez svoje ukorijenjenosti u Kristovo spasiteljsko evanđelje, europska civilizacija i kultura ne bi mogle izgraditi društvo ljudske solidarnosti koje je utemeljeno na etičkim, moralnim i obiteljskim vrednotama te osigurati pravdu i mir među narodima. Kultura bez Boga dovodi čovjeka do očaja i smrti. Mi zagovaramo kulturu života i nade, kulturu koja je kadra obuhvatiti čovjeka u svim njegovim dimenzijama i stvoriti bratstvo, ljubav, prijateljstvo i solidarnost, osobito gledom na siromašne, iseljenike, prognanike i napuštene. Kultura dostojna toga imena je ona koja uključuje štovanje Boga, Boga koji ljubi čovjeka, i to svakog čovjeka za kojega je On dao život i pobijedio smrt svojim slavnim uskrsnućem. Dobro su nam poznate poteškoće naših naroda, kao i kriza koja se širi Europom i svijetom, zatim terorizam i različiti oružani sukobi, političke borbe i rasizam. Kriza nije samo gospodarska, već iznad svega duhovna. Mi kršćani, sa svojim istočnim katoličkim identitetom, pozvani smo biti još autentičnijim svjedocima bogate baštine naših otaca, ojačani mučeničkim svjedočanstvom tolikih naših pastira i vjernika. Želimo navijestiti Radosnu vijest Božje ljubavi s radošću i entuzijazmom. Bog nam je potreban kako bismo pronašli smisao naše egzistencije na ovoj zemlji. Nitko ne može sam nositi svoj križ, već zajedno s Bogom i braćom. Stoga želimo iznova naglasiti da Krist nije daleko od naših životnih zgoda i nezgoda. On od nas traži povjerenje. U svim prilikama života u njemu nalazimo stijenu za koju se možemo uhvatiti. Živo iskustvo uskrsloga Krista bijaše izvor iz kojega je izviralo zalaganje kršćana u izgradnji europske kulture. I danas, kao i nekoć, mi, istočni katolički biskupi Europe, potvrđujemo našu dobru volju za suradnjom u izgradnji kulture susreta i dijaloga utemeljenoj na istini, slobodi, pravdi, poštovanju i toleranciji.
U europskom kontekstu, naše grkokatoličke crkvene zajednice, kao i svaki vjernik osobno, pozvani su po božanskom promislu nasljedovati evangelizacijsko poslanje svetih Ćirila i Metoda, radeći na potrebnom unutarnjem osuvremenjenju i organskom napretku što ga je zacrtao Drugi vatikanski koncil. Na taj način naše bogate predaje neće ostati spomenikom za divljenje i sjećanje, već izvorom života što će liječiti europsku kulturu koja se sve više i više sekularizira i dekristijanizira.
Tijekom našega susreta sagledavali smo sa strepnjom dramatično stanje patnje naše subraće i vjernika kršćana na Bliskom istoku, osobito u Siriji. Sjedinjeni sa Svetim Ocem i tamošnjim mjesnim biskupima, tražimo da se ponovno odlučno pokrene put dijaloga te da se molitvama pridruže i političke odluke utemeljene na pravdi koje bi gledom na vjerske zajednice donijele neodgodivi prekid borbe, prestanka svakog oblika nasilja i na koncu dotok oružja što podržava ratna zbivanja u zemlji. Zagovorom presvete Bogorodice i svetih Ćirila i Metoda, zazivamo mir Božji na sve ljude našega kontinenta.” Sljedeći susret grkokatoličkih biskupa Europe održat će se 2014. i Lavovu.