Vatikan, (IKA) – Glad i nedovoljna ishrana ne mogu se smatrati “nečim normalnim”, istaknuo je papa Franjo, osvrćući se na veliki problem hrane, na jedan od najozbiljnijih izazova koji je pred čovječanstvom. U poruci koju je uputio Organizaciji ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu povodom Svjetskoga dana hrane koji se obilježava 16. listopada pod geslom “Zdrave osobe ovise o zdravim prehrambenim sustavima”, Papa je osudio individualizam, kulturu bacanja hrane i ravnodušnost na tom području. Papinu je poruku na općoj skupštini pročitao nadbiskup Luigi Travaglino, stalni promatrač Svete Stolice pri organizacijama i tijelima Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu.
Sramota je da u svijetu još uvijek ima gladi i neishranjenosti, istaknuo je Sveti Otac. Papa zahtijeva ne samo da se odgovori na najhitnije slučajeve, nego da se zajednički, na svim razinama uhvati u koštac s tim problemom kako bi se postiglo pravedno i trajno rješenje. Pritom je uputio posebni apel: “Neka nitko ne bude, zbog nedostatka najosnovnijih sredstava za život, prisiljen napustiti vlastitu zemlji i svoju kulturnu sredinu!”
Papa Franjo je potom, kako prenosi Radio Vatikan, istaknuo paradoks društva, obilježenoga globalizacijom, koje omogućuje upoznavanje s potrebama u svijetu i umnažanje razmjena i ljudskih odnosa, ali istodobno teži individualizmu i zatvaranju, određenoj ravnodušnosti ustanova i država, na osobnoj razini, prema onima koji umiru od gladi ili trpe zbog neishranjenosti, gotovo kao da se to ne može izbjeći.
Ali, glad i nedovoljna ishrana ne mogu se nikada smatrati normalnima, i nečim na što se valja naučiti, kao da je to dio sustava, napomenuo je Papa te istaknuo: Nešto se mora promijeniti u nama samima, u našem mentalitetu, u našim društvima. Papa stoga zahtijeva odgoj za solidarnost, tumačeći pritom da je to, kako je rekao, nezgodna riječ, često stavljena na stranu. I zahtijeva promjenu mentaliteta, ponovno upozoravajući na kulturu bacanja i globalizaciju ravnodušnosti.
Sveti Otac potom je osudio ropstvo zarade po svaku cijenu koje osim u ljudskim odnosima, nalazimo i u općim gospodarsko-financijskim dinamikama. Svi moraju otkriti vrijednost solidarnosti a koju ne treba svesti na pomoć, nego ona ima učiniti ljude gospodarski neovisnima. Osim toga, Papa traži da solidarnost postane temeljno stajalište u odlukama na političkoj, gospodarskoj i financijskoj razini, kao i u odnosima među ljudima, narodima i nacijama. To zapravo znači da u središte valja uvijek staviti osobu i njezino dostojanstvo, i nikada ju rasprodati logici zarade, objasnio je Sveti Otac.
Podsjetivši da će, na poticaj Organizacije ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO), 2014. godina biti Međunarodna godina seoske obitelji, papa Franjo je zatražio potporu obitelji, jer je ona prva odgojna zajednica u kojoj se može naučiti brinuti o drugomu, o njegovu dobru, voljeti sklad svega stvorenoga te uživati i dijeliti njegove plodove, potičući pritom razumnu, umjerenu i održivu potrošnju. Potrebno je, dakle, podupirati i štititi obitelj, kako bi se išlo prema pravednijem i čovječnijem društvu, poručio je papa Franjo.

.