Započelo zasjedanje skupštine HKVRPP-a
Plenarne skupštine HKVRPP
Zagreb
Zagreb, (IKA) – Plenarna, 45. po redu skupština Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) započela je u srijedu 16. listopada u samostanu franjevaca konventualaca na Svetom Duhu u Zagrebu. U radu skupštine osim provincijala i provincijalki redovničkih zajednica sa sjedištem u Hrvatskoj sudjeluju i predstavnici provincija koje imaju sjedište izvan Hrvatske, a čiji redovnici djeluju u Hrvatskoj, a gost skupštine je predsjednik Konferencije redovničkih ustanova Slovenije (KORUS) i provincijal Slovenske franjevačke provincije Sv. križa fra Stane Zore.
Otvarajući zasjedanje nakon molitve Srednjega časa, predsjednik HKVRPP o. Vinko Mamić, OCD, dao je uvod u izlaganje “Hrvatska u EU: novi izazovi i mogućnosti za našu Crkvu i redovništvo” prof. dr. Zdravka Tomca. Naša zemlja nedavno je ušla u Europsku uniju, a to je izazov kako u političkom životu, tako i životu običnih ljudi. Ulazak u Europsku uniju izazov je i za redovništvo. Zbog toga želimo proširiti spoznaje o zajednici kojoj smo pridruženi i kojoj pripadamo, rekao je Mamić.
Posvješćujući društveno-političko stanje u današnjem globaliziranom svijetu, predavač je istaknuo kako se danas u svijetu vodi odlučujuća borba za opstanak čovječanstva, i to na svjetonazorskoj razini. Vodi se borba između liberalističkog ateizma kao svjetonazora koji se nameće medijima, zakonima i vjere. Mi vjernici živimo ili bi barem trebali živjeti u skladu s kršćanskim moralom, s Deset zapovijedi Božjih, imamo kriterij što je dobro, što je zlo i smatramo da nije dovoljno samo razlikovati dobro i zlo, nego da čovjek mora činiti dobro i boriti se protiv zla. Imamo savjest i po njoj postupamo, i ako ne bi bilo Isusa, ideala, ako ne bi bilo kriterija što je dobro, a što zlo, što je pravda, a što nepravda ako bismo imali neke druge kriterije onda nastane vrijeme sukoba, anarhije. U konačnici, društvo protiv Boga je društvo protiv čovjeka, rekao je dr. Tomac te pojasnio da ako nema Boga kao apsolutnog dobra, tada različite klase, narodi i civilizacije, na različite načine, vrlo proturječne i međusobno isključive, utvrđuju mjerila razlikovanja dobra i zla pa najveće dobro po jednim mjerilima postaje najveće zlo po drugim.
Zagovornik sam teze da nisu prošla herojska vremena Katoličke Crkve, rekao je Tomac, ističući da živimo u takvom vremenu kada Crkva mora davati odgovore na pitanja koja muče vjernike.