Đakovo, (IKA/TU) – Djelatnici i suradnici u pastoralu Roma iz različitih biskupija Crkve u Hrvatskoj okupili su se 8. listopada u prostorima Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu na svom 5. nacionalnom susretu, koji je bio usredotočen na Dekadu za Rome u Europskoj uniji, a posebno na njezine ciljeve te na iskustva u njezinu provođenju u Republici Hrvatskoj.
Pozdravnu riječ uputio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma, izražavajući radost što su se po drugi puta okupili u Đakovu.
Pozdrav i zahvalu na odazivu uputio je s. Karolini Miljak, “najdugovječnijoj i najzauzetijoj crkvenoj djelatnici u pastoralu Roma” te prisutnim članovima Odbora HBK za pastoral Roma preč. Peteru Kokotecu, povjereniku Slovenske biskupske konferencije za pastoral Roma, te ostalim članovima delegacije Crkve u Sloveniji, preč. Jakobu Pfeifferu, povjereniku Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda za pastoral Roma i njegovim suradnicima te svima okupljenima.

Nadbiskup je istaknuo kako redovita okupljanja, predavači, gosti i izbor teme s kojom se žele bolje upoznati te dati izazvati na daljnja promišljanja svjedoče kako se u domovinskoj Crkvi probija i raste svijest ne samo o potrebi prilagođene pastoralne skrbi, o još zauzetijoj karitativnoj pomoći te većoj i djelotvornijoj otvorenosti za evangelizacijsko djelovanje među braćom Romima u skladu s pozivom Crkve na novu evangelizaciju te u skladu sa Smjernicama za pastoral Roma Papinskog vijeća za pastoral selilaca i putnika iz 2005. godine, nego i za veću i kvalitetniju suradnju s drugim ljudima, institucijama i razinama odgovornosti koje su također zauzete za dobrobit Romske populacije u RH.
“Crkva ne može zamijeniti niti želi i smije preuzeti zadaću koju imaju država i lokalna vlast u skrbi za Rome. No, u nama i među nama sve više raste svijet o potrebi zauzetijeg i glasnijeg lobiranja u prilog Romima te o svrsishodnosti veće suradnje između nas pastoralnih djelatnika Crkve i različitih državnih, socijalnih, prosvjetnih, društvenih i kulturnih institucija koje se već bave i koje su pozvane voditi skrb o Romima. Vidimo određene mogućnosti i potrebu mudre i razborite podrške određenim projektima i nastojanjima državnih i lokalnih institucija, sve do aktivnog uključivanja, suradnje i partnerstva nas predstavnika Crkve i pastoralnih djelatnika u pojedinim projektima”, kazao je nadbiskup Hranić.

U prvom dijelu susreta, koji je moderirao prof. dr. Neven Hrvatić, član Odbora HBK za pastoral Roma, održana su dva predavanja. Mr. Kristina Čačić, vjeroučiteljica iz Međimurja, govorila je na temu “Smisao i ciljevi Dekade za Rome”, a mr. Jagoda Novak, zamjenica pučke pravobraniteljice, predavala je na temu “Postignuća Dekade za Rome i perspektive daljnjeg rada s Romima”.

Vjeroučiteljica Čačić uvodno je iznijela niz općih podataka o broju Roma koji žive na području RH, podsjetivši kako su uvjeti življenja Roma lošiji od prosječnih uvjeta življenja većinskog stanovništva i drugih nacionalnih manjina.
Zbog slabe obrazovanosti, neuključenosti u formalne oblike rada, specifičnog načina življenja i drugih karakteristika, Romi su u većoj ili manjoj mjeri marginalizirani: ekonomski, prostorno, kulturološki i politički. Spomenula je strateške dokumente RH – Nacionalni program za Rome iz 2003. te Dekadu za Rome – Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005. – 2015., europsku političku inicijativu za poboljšanje života Roma, koja obuhvaća četiri područja: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje, a koja za smisao ima nadopunu i ojačanje nacionalnih planova za Rome.
Predavačica je govorila o općim ciljevima sva četiri područja, podsjetivši da je RH od 1. srpnja 2012. preuzela predsjedanje Dekadom. Tom prigodom istaknuto je kako je od donošenja Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. u cilju integracije, ostvarivanja boljih uvjeta života romske nacionalne manjine na svim područjima te njihovom uključivanju u društveni život i procese odlučivanja u lokalnoj i široj zajednici, postignut znatan napredak na svim područjima.
Govoreći o izazovima za budućnost, mr. Čačić istaknula je kako su pojedine mjere iz postojećeg Nacionalnog programa provedene, a dio mjera potrebno je uskladiti s važećim strateškim dokumentima EU. Ured za nacionalne manjine počeo je proces revizije Nacionalnog programa za Rome, a 26. studenoga 2012. donijeta je Nacionalna strategija za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine.
U rujnu ove godine u Podgorici je održan 25. sastanak Međunarodnog upravnog odbora “Dekade”, tijekom kojega je mr. Branko Sočanac, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, obavijestio prisutne o rezultatu radne skupine koja je vodila konzultativni proces u državama članicama Desetljeća, čiji je rezultat izrađeni dokument o opcijama nastavka Desetljeća za uključivanje Roma nakon 2015.

Mr. Jagoda Novak govorila je o pozitivnim i negativnim stranama procesa, sadržaja i ostvarivanja Dekade. Sam proces je participativan i ima potporu s najviših razina vlasti, ali pred kraj procesa nestaje uključivanje dionika i primjetan je nedostatak temeljitog praćenja i vrednovanja.
Sadržaj ima jasne i ambiciozne opće ciljeve, obuhvaćeni su svi važni elementi integracijske politike, postoji jaka politička volja i dobro ozračje u javnosti spram javnih politika afirmacije Roma, ali istodobno postoji nejasan odnos odgovornosti nacionalne i lokalne razine, nezaduženje određenih državnih službenika u svim područjima za provedbu i predlaganje redizajna mjera, slabo financijsko planiranje, nejasan odnos s Nacionalnim programom za Rome iz 2003. i ostalim strategijama te nedovoljno uključivanje Roma u samu provedbu. Vezano uz provedbu, statistika i pokazatelji postoje u obrazovanju, donekle u zapošljavanju, ali je vrlo teško kvantitativno, pa i kvalitativno procijeniti stanje u područjima stanovanja i zdravstva.
Predavačica je iznijela niz podataka koji pokazuju pozitivne i negativne strane sva četiri područja koja Dekada obuhvaća (obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje), a govoreći o općenitim rezultatima provedbe, navela je ključne trenutke preokreta: to je 2005. godina, kada je postojala politička posvećenost ovoj politici i sklonost javnosti, potom rezultati popisa stanovništva iz 2011., kada je bilo razvidno da je broj Roma udvostručen.
Ključna je bila i 2008. godina i nadalje, kada je proglašena ekonomska kriza, što je značilo zaleđivanje mjera, smanjivanje vladinih sufinanciranja, pomicanje fokusa s problema manjina i Roma na općenite socijalne teme, a spomenuta je i 2012. godina i nova Vlada; došlo je do novog ustrojstva i prioriteta, kao i do produbljivanja krize.
Na kraju predavanja spomenuti su novi strateški dokumenti – Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013.-2020. te Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020., uz napomenu da kao ključno ostaje pitanje posvećenosti desegregaciji i dugoročnijoj financijskoj obvezi.
Nakon rasprave uslijedio je drugi dio susreta, koji je moderirao Damir Slamek, povjerenik Varaždinske biskupije za pastoral Roma. Saborski zastupnik Veljko Kajtazi održao je predavanje “Promišljanje o Dekadi za Rome na temelju iskustva proteklih osam godina. Istaknuo je kako je položaj Roma i uvjeti njihova življenja godinama bili na marginama društvenog interesa, što je pridonijelo značajnom zaostajanju kvalitete uvjeta njihova življenja u odnosu na većinsko stanovništvo. Odnosi se to na njihov status u društvu, način na koji je organizirano obrazovanje, zdravstvena i socijalna skrb, mogućnosti očuvanja nacionalnog identiteta, rješavanje statusnih pitanja, zapošljavanje, politička zastupljenost i sl.
Nadalje je govorio o povijesti Dekade te o hrvatskim ciljevima tijekom predsjedanja Desetljećem za Rome. Tijekom hrvatskog predsjedanja održano je nekoliko važnih događanja na međunarodnoj razini, koje su obradile važne teme te iznjedrile brojne inicijative.
Govoreći o budućnosti Desetljeća, istaknuo je da vlada opće uvjerenje kako Desetljeće treba opstati i proširiti se i na sljedeće godine, da se u rad desetljeća više moraju uključiti sami Romi, da treba puno više poraditi na integraciji Roma, a ne samo deklarativno podržavati ovakve poteze.
“Integracija Roma u hrvatsko društvo može uspjeti samo ako postoji obostrani interes za to. Romi su pokazali svoj interes, kao narod kojega krasi ‘nemiran’ život, pun seoba i migracija, pokazali su interes da ostanu na ovim prostorima, ali na žalost društvo unutar kojega žive još uvijek drži ‘figu’ u džepu”, rekao je Kajtazi. Potvrdio je da je školovanje i dalje najveći problem romske populacije, a da u fokus djelovanja u narednom periodu stavljaju na legalizaciju, koja je ozbiljan problem.
Zaključujući predavanje, istaknuo je kako Katolička Crkva ima velikog i značajnog iskustva u segmentu školovanja te u humanitarnom i dobrotvornom radu, što je od velike važnosti romskoj zajednici. Za potpunu integraciju u društvo romsku zajednicu treba prihvatiti kao ravnopravnog člana zajednice unutar koje živi više od 700 godina, istaknuo je Kajtazi, zahvalivši na kraju Katoličkoj Crkvi na svemu što je do sada učinila za romsku zajednicu.

Uslijedila je plenarna rasprava tijekom koje je bilo riječi o izazovima Dekade za Rome za pastoralno djelovanje s Romima, tijekom koje je više sudionika iznijelo niz konkretnih primjera i ukazalo na probleme s kojima se susreću na terenu, uz moguće prijedloge rješenja istih. Susretu su nazočili biskupijski povjerenici za pastoral Roma iz više biskupija u RH, svećenici – župnici koji u svojim župama imaju župljane Rome, vjeroučitelji u školi koji imaju romske djece u svojim razrednim odjeljenjima, suradnici u župnim zajednicama angažirani u pastoralnoj skrbi za Rome, romski pomagači u školama, vjernici Romi angažirani u svojim župnim zajednicama u animiranju pastoralnog rada s Romima, članovi Odbora HBK za pastoral Roma i suradnici Odbora, predstavnici općina na kojima žive Romi te Ibrahim Gušani, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije.

.