Rim, (IKA) – Među sudionicima velikoga skupa posvećenog 50. obljetnici enciklike pape Ivana XXIII. “Pacem in terris” koji je u petak 4. listopada završio u Rimu, bila je tajnica Komisije “Pravda i mir” Hrvatske biskupske konferencije dr. Dubravka Petrović Štefanac. Za Informativnu katoličku agenciju osvrnula se na to značajno događanje.
Na skupu na kojem je sudjelovalo oko 400 stručnjaka iz cijeloga svijeta nastojalo se iz različitih aspekata dati uvid na problematiku današnjega svijeta u vidu enciklike “Pacem in terris”. Dotaknute su razne teme, od kojih mnoge po svojoj kompleksnosti zavređuju zaseban skup. Posebno je istaknula izlaganja vezana uz pojam “zajedničko dobro”. Ističe kako je došlo do izražaja različito poimanje toga pojma, što naravno proizlazi iz različitih okolnosti. No, zajedničko je nastojanje kako svatko sa svoga aspekta može pridonijeti u malome za to zajedničko dobro. Naravno, sve to nema smisla ako to nije usmjereno prema Bogu, ono transcendentno mora biti nit vodilja, u protivnom nema uporišta, ističe dr. Petrović Štefanac. U tom vidu posebno joj se zanimljivim učinila definicija, kako “je biti političar jedan od najvećih izraza ljubavi, dakle dati se za druge”. Tijekom skupa ponovno se očitovalo kako je Ivan XXIII. bio vizionar, što potkrepljuje činjenicom da ono što je napisao prije 50 godina, vrijedi kao da je pisano danas, u ovim našim okolnostima. U nekim izlaganjima bila je povučena paralela između pape Ivana XXIII. i pape Franje i to posebno u vidu stanja u Siriji. Govornici su podsjetili i na doprinos Ivana XXIII. u odnosu na situaciju vezanu uz Kubu.
Promišljalo se o enciklici “Pacem in terris” kao svojevrsnoj “magna carta” ljudskih prava, i to od temeljnog prava na život u vidu koncepta bioetičkih znanosti, različitih političkih strujanja, do prava na pitku vodu, stan, obrazovanje, pravo na osnovne prirodne resurse. Dotaknuta je i tema medija. Tako je istaknuto kako se njihov doprinos miru treba očitovati u prenošenju onoga što uistinu jest, dakle istine, promicanja istine. U tom vidu govorilo se i o etičkim načelima u medijima, posebice pitanju Interneta kako se uopće može vladati, zavladati ili ovladati mrežom, tj. unijeti u mrežu ono što je identitet kršćanina, ističe dr. Petrović Štefanac.
Od mnoštva tema, izdvojila je i onu vezanu uz pitanje na koji način se papinska i katolička učilišta diljem svijeta mogu angažirati u formaciji produbljivanja relacije “Crkva – svijet”, tj. koji su novi putovi implementacije socijalne pravde i socijalnih politika danas, odnosno koji je doprinos akademske zajednice tim temama. U tom vidu jedno od promišljanja bilo je vezano uz poimanje zajedničkoga dobra, te je istaknut važan doprinos upravo akademske zajednice, katoličkih učilišta u “stvaranju” novoga političkog naraštaja, onih koji će vidljivije uprisutnjivati vrednote sveopće za čovječanstvo, koje kršćani zagovaraju.
Spomenula je i svoj intervent prvoga dana skupa, tijekom kojeg se rad odvijao u radnim skupinama, a bio je posvećen papinskim i katoličkim sveučilištima. Dr. Petrović Štefanac prenijela je iskustvo Centra za socijalni nauk Crkve u vidu upoznavanja i promicanja političara. Kako su sudionici skupine bili praktički iz cijeloga svijeta, mnogima je samo poimanje komunističkoga mentaliteta dalek pojam, pa je dr. Petrović Štefanac isti pojasnila.