Bergisch Gladbach, (IKA) – “Pitanje (kršćanskog) identiteta danas” tema je Godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji se održava od ponedjeljka 23. do četvrtka 26. rujna u “Kardinal-Schulte-Haus” u Bergisch Gladbachu kod Kölna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Posljednjega dana skupa, u četvrtak 26. rujna, predavanje o ulozi Katoličke Crkve u očuvanju katoličkoga i kulturnog identiteta Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini održao je dr. Ante Pavlović iz Mostara. U predavanju, oslanjajući se na povijesni razvoj katoličkog i kulturnog identiteta Hrvata u BiH promotrio je ulogu Katoličke Crkve od demokratskih promjena do danas.
Naznačio je aktualni društveni, politički, kulturalni i crkveni kontekst te osobito promatrao što Katolička Crkva konkretno čini na očuvanju i daljnjoj izgradnji očuvanja kulturnog i vjerskog identiteta Hrvata u BiH. U tome je posebno obradio pitanja uspostave nuncijature Svete Stolice, potpisivanja Temeljnog ugovora, uspostave Biskupske konferencije BiH (njezinu ulogu i njezina tijela), nastojao odgovoriti što Katolička Crkva čini na svekolikom djelovanju, kulturnom, socijalnom i političkom i sl.
Promatrao je također ulogu Katoličke Crkve u rješavanju političkog pitanja, uspostave i institucionalne jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH u odnosu na Bošnjake i Srbe, poglavito problematiku nepravednog Daytonskog sporazuma, koji je dekonstruirao Hrvate i obespravio ih gotovo na svim područjima njihova života.
U srijedu 25. rujna u popodnevnim satima predavanje o katoličkom identitetu u suvremenoj Hrvatskoj održao je dr. Slišković. Prije predavanja okupljene je pozdravio ravnatelj dušobrižništva vjernika zajednica drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije dipl. pedagog Stefan Schohe, koji je zahvalio hrvatskim pastoralnim djelatnicima za pastoralno djelovanje u misijama i zajednicama hrvatskoga jezičnog područja. Ujedno je prenio pozdrave biskupa Hildesheima mons. Norberta Trellea, predsjednika Komisije za migrante Njemačke biskupske konferencije.
Dr. Slišković je u predavanju dao povijesno-kritički presjek posljednjih sedamdesetak godina u suvremenoj Hrvatskoj. Istaknuo je kako se Crkva osjeća, a i narod je u mnogim slučajevima percipira kao braniteljicu nacionalnih interesa, a to je vidljivo iz mnogih primjera. “Na ovom skupu ne možemo zaobići ni pitanje hrvatskih katoličkih misija.
Nastale su u trenucima potrebe pružanja vjerske i socijalne pomoći iseljenicima koji nisu znali jezik i koji su se teško uklapali u novu sredinu. Danas drugoj i trećoj generaciji iseljenika zacijelo više predstavljaju nacionalnu nego vjersku instituciju. Moramo im priznati značajnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta, ali nas ne smiju iznenaditi poteškoće na koje nailaze s mjesnim Crkvama, kojima je sve nejasnija njihov uloga na vjerskom polju, u okviru jedne Crkve. Ne može se Crkvi oduzeti uloga niti je ona smije zanemariti u izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. Biblijski rečeno, Crkva treba biti kvasac koji će vlastitim primjerom svjedočiti humanije, pravednije i iskrenije odnose kako unutar nacije, tako i u odnosima hrvatske nacije prema drugima”, rekao je dr. Slišković, zaključivši kako je bitno znati što je to danas hrvatski nacionalni interes.

.