Koeln, (IKA) – “Pitanje (kršćanskog) identiteta danas” tema je Godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz zapadne Europe, koji se održava od 23. do 26. rujna u “Kardinal-Schulte-Haus” u Bergisch Gladbachu kod Kölna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Skup, na kojem sudjeluje stotinjak sudionika, započeo je u utorak 24. rujna zazivom Duha Svetoga. Uime organizatora, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina istaknuo je kako kategorija identiteta predstavlja primarni element razumijevanja čovjeka i sudionicima zaželio plodne dane provedene na skupu. Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar okupljenima je prenio domovinske pozdrave i većinsko uvjerenje kad su u pitanju oni koji ravnaju Crkvom u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, da je hrvatska inozemna pastva vrlo važna, važnija nego što se to pokazuje. “Želim da i ovaj skup, posvećen toj važnoj temi, doprinese očuvanju našeg i vjerskog i nacionalnog identiteta.” Uime Referata za internacionalno katoličko dušobrižništvo u Kölnskoj nadbiskupiji referent đakon Hans Gerd Grevelding okupljenima je prenio pozdrave novog kölnskog pomoćnog biskupa Ansgara Puffa. U radu skupa sudjeluju i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josip Bebić kao i delegati fra Mićo Pinjuh za Švicarsku, mons. Stjepan Biletić za Skandinavske zemlje i vlč. Stjepan Čukman za Francusku i okolne zemlje.
Uvod u skup dao je dr. Adolf Polegubić koji je istaknuo kako je identitet uvijek vezan uz određeno osobno i skupno određenje; označen je osobnim i zajedničarskim oznakama. “Skup je u prvome redu usmjeren na teološku razradu pitanja identiteta u današnjem europskom postmodernom kontekstu. Pritom je cilj na teološko-pastoralni prosudbeni način uočiti glavne oznake identiteta suvremenog Europljanina, osobito imajući u vidu njegovu vjersku dimenziju, te u odnosu na tu dimenziju uočiti elemente doprinosa pastoralne prakse Crkve izgradnji istinskog identiteta”, istaknuo je dr. Polegubić.
Govoreći u prvom predavanju o identitetu postmodernog čovjeka u europskom kontekstu dr. Nikola Vranješ iz Rijeke je kazao: “Identitet postmodernog europskog čovjeka vrlo je složena i fragmentirana kategorija. Europski čovjek danas uglavnom je izgubio smisao za objedinjavajući pogled na život i za transcedentno određenje života. Polazeći od takvog stanja duha postaje razumljivom kriza europskog identiteta danas. Riječ je u prvom redu o krizi duha i kulture, dakle, i o istinskoj krizi identiteta. U svijetu fragmentarnih određenja i međusobno donekle upućenih, ali istinski nepovezanih područja života i djelovanja, europski čovjek nalazi se na svojevrsnom idejnom, kulturnom i moralnom bespuću postmoderne na kojemu se sve teže snalazi. U tome pogledu važno je upozoriti na temeljne odrednice obnove identiteta koje se, osobito u smislu kršćanskog doprinosa, u prvom redu tiču potrebe senzibiliziranja za buđenje temeljnih filozofsko-teoloških pitanja života, za neprolazne vrijednosti, za istinske ljudske i kršćanske vrijednosti i moralni osjećaj i dr. Na taj način kršćanski doprinos u svojoj originalnosti postat će jednim od temeljnih stupova obnove europskog identiteta i kulture”, istaknuo je dr. Vranješ.