Sinj, (IKA) – Nacionalni mariološko-marijanski simpozij “Ususret jubileju 300. obljetnice obrane Sinja (1715.-2015.). Prouke o svetištu Gospe Sinjske i mariološka promišljanja nakon II. vatikanskog sabora” započeo je 19. rujna u svetištu Gospe Sinjske u Sinju. Simpozij organiziraju Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i svetište Gospe Sinjske. Na svečanosti otvorenja simpozija pozdravne riječi predstojnika Hrvatskoga mariološkog instituta sisačkog biskupa Vlade Košića zbog njegove spriječenosti pročitao je zamjenik predstojnika Instituta prof. Ivan Karlić. U pozdravu mons. Košić napomenuo je da se u radu ovoga simpozija susreću “dvije važne i velike obljetnice: 300. obljetnica sinjskog svetišta, kojoj idemo ususret i čijoj proslavi, koja će uslijediti za dvije godine, i ovaj simpozij želi pridonijeti kao dio pripreme na nju, te 50. obljetnica otvorenja Drugoga vatikanskog sabora koji komemorira još aktualna Godina vjere, a koja nas sve poziva da produbimo svoju kršćansku vjeru, čiji je važan dio i štovanje Marije i mariologija kao teološko promišljanje o toj vjeri”.
Zamjenik predstojnika Mariološkoga instituta dr. Karlić u pozdravu je istaknuo da sinjsko marijansko svetište ima svoju dičnu povijest, ono je nacionalna kulturna i vjerska baština, ponos našeg hrvatskog katolicizma.
Provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Joško Kodžoman izražavajući dobrodošlicu sudionicima simpozija iskazao je radost što su Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i članovi hrvatskog mariološkog instituta, nakon više od četiri desetljeća kontinuiranog rada i brojnih mariološko-marijanskih simpozija, održanih kroz to vrijeme širom naše Domovine, konačno prepoznali i Sinj, kao jedinstveno mjesto žive marijanske pobožnosti i izvorište duhovnog rasta u vjeri na prostorima južne Dalmacije.
U ime domaćina simpozija svetišta Gospe Sinjske nazočne je pozdravio gvardijan samostana fra Petar Klapež. Prema njegovim riječima 300. obljetnica čudesnog Gospina ukazanja u Sinju koju će svetište svečano proslaviti 2015. godine važna je ne samo za svetište već i za Crkvu u Hrvata.
“U ovoj Godini vjere Blažena Djevica Marija je pred nas stavljena kao uzor vjere. Ona koja je vjekovima nadahnjivala generacije vjernika, uzvišeni je primjer nasljedovanja ali i naša neumorna zagovornica kod Boga što nam potvrđuje i trostoljetna baština našega svetišta”, rekao je fra Petar.
U prva tri predavanja dr. Ivana Dugandžića, dr. Adalberta Rebića i dr. Vlade Košića, održana u četvrtak 19. rujna prikazan je biblijski pokret XX. stoljeća i njegov utjecaj na mariologiju, teologija oslobođenja i Marijin kantik Veliča te istaknuti neki naglasci ekumenske pokoncilske mariologije.
U petak 20. rujna u prijepodnevnim satima održano je devet izlaganja. Predavanja o povijesnim djelima, školstvu, hodočašćima, štovateljima i promicateljima štovanja, časopisima i glazbenim knjigama povezanima sa svetištem i samostanom Gospe Sinjske održali su Blaž Toplak, Josip Grbavac, Stjepan Čovo, Gabrijel Jurišić, Bruno Pezo, Petar Lubina i Hana Breko Kustura, dok je Valerija Kovač govorila o Mariji u misli Benedikta XVI, a Zvonko Džankić o krunici i njezinoj povezanosti s Domovinskim ratom.
Drugog dana simpozija održano je 15 predavanja. Moderatori na prijepodnevnim i popodnevnim predavanjima bili su mons. dr. sc. Vlado košić, sisački biskup, prof. fra Josip Grbavac, dr. sc. Adalbert Rebić i dr. sc. Josip Šimić. Na predavanjima su izlagali fra Blaž Toplak, koji je promišljao temu “Povjesničari i njihova djela o Gospi Sinjskoj”, prof. fra Josip Grbavac govorio je o “300 godina organiziranoga školstva u Franjevačkom samostanu Gospe Sinjske u Sinju”, a dr. sc. Stjepan Čovo izlagao je o “Tri stoljeća hodočašća Gospi Sinjskoj”. Prof. fra Gabrijel Jurišić obradio je temu „Osobiti štovatelji i apostoli štovanja Gospe Sinjske”, dok je dr. sc. fra Bruno Pezo obrazložio temu “Fra Marijo Stipić, neumorni širitelj štovanja Gospe Sinjske”. Poznati mariolog dr. sc. fra Petar Lubina osvijetlio je “Lik i ulogu Majke Isusove u mjesečniku ‘Gospa Sinjska’ (1922. – 1942.), dok je “Glazbene knjige iz Arhiva Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske – na razmeđu stranih utjecaja i vlastitih posebnosti” izložila dr. sc. Hana Breko-Kustura. Dr. sc. s. Valerija Kovač govorila je na temu „ Marija u misli Benedikta XVI. / Josepha Ratzingera”, dr. sc. Zvonko Džankić, OP izlagao je temu “Krunica i njezina povezanost s Domovinskim ratom”; prof. dr. sc. Sanja Vulić prikazala je “Marijanska pučka blagdanska imena u Sinjskoj krajini”, dr. sc. Hrvojka Mihanović- Salopek promišljala je “Suvremeno marijansko pjesništvo Sinjske krajine”, a četiri posljednje teme izložili su dr. sc. Josip Šimić: “Prericanje marijanskih istina i dogmi u feminističkoj teologiji”, prof. dr. sc. Ivan Karlić “Bogorodica Marija u učenju pape bl. Ivana Pavla II.”, dipl. teolog Tomislav Filić “Marija u govorima Hrvatima bl. pape Ivana Pavla II.” te dr. sc. Andrea Filić „Značenje Marijinih i ženskih vrijednosti u promišljanju o civilizaciji ljubavi Tomislava Janka Šagi-Bunića”.
Na završetku predavanja drugog dana simpozija, dr. Karlić, potpredsjednik HMI-a, zahvalio je svim predavačima, domaćinu gvardijanu fra Petru Klapežu i svim fratrima jer su i ovaj put pokazali svoju franjevačku gostoljubivost i radost povodom održavanja ovoga nacionalnoga mariološko-marijanskog simpozija. Istaknuo je posebnost ovoga simpozija na kojemu su na izlaganjima sudjelovali i učenici Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Sinju kao i članovi Frame, koji u Sinju održavaju školu animatora, a to je na simpozijima rijetkost, kazao je. Dan je završio euharistijskim slavljem u crkvi – svetištu Gospe Sinjske, koje je predvodio fra Joško Kodžoman, provincijal splitske Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, u suslavlju s desetak svećenika. Liturgijsko pjevanje animirali su franjevački bogoslovi pod ravnanjem fra Frane Bosnića.
U subotu, 21. rujna, trećeg dana simpozija nakon jutarnje mise uz crkvi – svetištu Gospe Sinjske, za sve sudionike simpozija upriličen je duhovni izlet. Sudionici su pohodili Franjevački samostan s novicijatom na Visovcu, Roški Slap na rijeci Krki, Otavice i mauzolej Ivana Meštrovića, Franjevački samostan u Kninu i gradilište nove crkve GVHKZ, završivši s pohodom starohrvatskoj crkvi sv. Spasa iz IX. st., na izvoru Cetine te župi Gospe od ružarija u Vrlici.