Zagreb, (IKA) – U organizaciji Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) u petak, 20. rujna u franjevačkom samostanu u zagrebačkoj Dubravi započeli su XXIX. redovnički dani s temom “Mistično iskustvo vjere u posvećenom životu”. To je drugi dio Dana, jer je prvi za južni dio Hrvatske održan proteklog tjedna u Splitu.
U pozdravnoj riječi predsjednik Hrvatske konferencije viših redovnih poglavara i poglavarica dr. o. Vinko Mamić istaknuo je kako ovo godišnje okupljanje redovnica i redovnika ima dvostruki cilj. “S jedne strane želimo zajednički promišljati nad aktualnim događanjima u Crkvi i svijetu kako bismo spremnije, zrelije i potpunije odgovorili na izazove koje ti događaji u sebi nose; a s druge strane želimo se bolje međusobno upoznati i povezati, izmijeniti osobna i iskustva naših zajednica, jer samo tako, ujedinjeni u vjeri i u djelovanju možemo dati ono svjedočanstvo na koje smo pozvani po našem zavjetovanom životu”, rekao je.
Govoreći pak o programu Dana, istaknuo je četiri tematske cjeline koje odgovaraju bazičnim eklezijalnim strujanjima u vremenu koje je uslijedilo nakon prošlogodišnje Opće sinode biskupa, a one pak se najlakše definiraju u sljedećim riječima: vjera – mistika – proslava pedesetgodišnjice početka Drugog vatikanskog koncila – posvećeni život.
Prije svega željeli smo da ovi Dani budu još jedan poticaj na osobno i komunitarno preispitivanje u vjeri. Time smo htjeli odgovoriti na poziv Crkve na osvješćivanja potrebe i značaja auto-evangelizacije i nove evangelizacije suvremenog sekularnog svijeta, rekao je o. Mamić, koji je održao i prvo predavanje “Proces mistične preobrazbe vjernika – molitelja u Kristu: ‘Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist'” (Gal 2,20). Sinoda je naime, pojasnio je o. Mamić, na poseban način pozvala redovničke zajednice na promicanje konkretnih pastoralnih programa u svrhu buđenja i rasta vjere kako katolika i kršćana tako i onih koji još ne poznaju navještaj evanđelja.
Vezano uz drugo tematsko područje, o. Mamić je podsjetio kako je mistika jedan od najizvrsnijih plodova vjere i zauzetog života po evanđeoskim savjetima.
Mistično iskustvo Boga čežnja je mnogih, a napose onih koji su se opredijelili za monaški i redovnički stil života. Zato koristimo ovaj susret da još jednom osvijetlimo put sjedinjenja s onim koji je za sve nas izvor i svrha vlastitog posvećenja, rekao je.
Nadalje, uz obljetnicu početka Vatikanskog koncila istaknuo je kako koncilske ideje još uvijek traže svoje mjesto u srcima ljudi, u djelovanju Crkve i u strukturama društva.
Koncil je bitno pridonio obnovi redovničkog života, ali je ta obnova, zbog kulturološke i sociološke promjenjivosti, a samim time i promjenjivosti crkvene životne stvarnosti, još uvijek potrebna. Ovi naši redovnički dani žele dati svoj obol kontinuitetu te obnove i pomoći joj da se potpunije ostvari, rekao je o. Mamić otvarajući Dane.
Riječ dobrodošlice uputio je i gvardijan franjevačkog samostana fra Draženko Tomić, OFM.
Na otvorenju i jutarnjem dijelu rada, bio je i izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića pomoćni biskup Valentin Pozaić.
Prvo predavanje XXIX. Redovničkih dana u Zagrebu u petak, 20. rujna s temom “Proces mistične preobrazbe vjernika – molitelja u Kristu: ‘Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist'” (Gal 2,20) održao je provincijal Hrvatske karmelske provincije Svetog oca Josipa o. Vinko Mamić, OCD. Predavanje je temeljio na biblijskom pristupu molitvi ujedinjenja prema nauku sv. Terezije Avilske.
U prvom dijelu istaknuo je važnost simboličkog govora. U tom je kontekstu podsjetio kako se Isus koristi parabolama koje čine gotovo dvije trećine njegova govora. Tako često čine i mistici, pa i kod njih nalazimo mnogo usporedbi. Govoreći o molitvi kao dijalogu, o. Mamić je uputio na odlomak navještenja BDM gdje nalazimo upravo dijalog kao oblik marijanske molitve. Vezano uz BDM nalazimo i riječi “prebirala u srcu” a upravo Terezija Avilska naglašavala, kako se razgovor događa u srcu.
Predavač se posebno osvrnuo na simbolički opis “metamorfoze” molitelja što je usporedio s preobrazbom gusjenice u leptira. Naime, Bog s čovjekom koji mu se potpuno preda čini preobrazbu. Molitva priprema, a onda se događa susret s Kristom.
Sv. Terezija Avilska kada govori o meditaciji za nju je to događaj, jer se nije mogla odvojiti od Krista patnika. Kad je riječ o kršćanskoj meditaciji koja izvodi preobrazbu potrebno je imati sve sastojke koji proizvode “svilu”, a to znači plodonosno živjeti puninu redovništva, onda se događa preobrazba. Meditacija sama ne može to učiniti. Preobrazba je istodobno izvanredni izvor spoznaje Boga ali i izvor ljubavi za Boga, rekao je o. Mamić.
U posljednjem dijelu predavanja, predavač je upozorio na problem fragmentacije ljudske osobnosti. Riječ je o današnjem iskustvu poteškoća cjelovite opredijeljenosti za Boga. Terezija Avilska nam može puno reći o tome, njena djela nam mogu pomoći da se ostvarimo u punini, jer ‘stvoreni smo da budemo sjedinjeni s Bogom’, kako bi se uistinu ostvarila ona ‘živim, ali ne više ja, nego u meni živi Krist’, zaključio je o. Mamić.

Drugo predavanje “Čitanje Svetog pisma kao stalni pronalazak sebe – primjer sv. Efrema Sirskog” održao je doktorand iz Svetog pisma na Sveučilištu u Oxfordu fr. Srećko Koralija, OP.
U uvodnom dijelu predavač je prikazao neke karakteristike sirske teološke misli, često zaboravljene ili ostavljene po strani, koja se nalazila na raskrižju raznih kultura. Zatim je ukratko prikazao život sv. Efrema Sirskog (4. st.), ekumenskog sveca, velikog marijanskog pjesnika, kojeg su nazivali i “lirom Duha Svetoga”, glazbenika, čija je teologija istodobno liturgija i poezija.
U nastavku predavanja istkanuo je važnost čitanja Svetoga Pisma kao vježbe pronalaženja samoga sebe kroz molitvu. U tom smislu govorio je o molitvi u nekoliko misli koje su nadahnute na himnima o Raju. Naime, molitva se na sirskom jeziku izriče s nekoliko pojmova pa se i različito prevodi – kao istraživanje, preklinjanje, pitanje koje se oslanja na uporište, izražavanje želje, razgovor, upozorenje, motivacija, škola, strpljivost, pokušavanje, ispit, kušnja, čuđenje, pojasnio je.
Na kraju, predavač se osvrnuo na sakramentalnost stvorenoga te naglasio da budući da je Efrem isticao ‘fides adorans mysterium’, posebnost njegove misli je u tome da se čitanje kao molitva i djelovanje shvaća sakramentalno a samim time je i ljudski život neprestano traganje i pronalaženje kroz uspone i padove. Stvoreni svijet te Stari i Novi savez tri su harfe po kojoj božanski svirač svira, isticao je sv. Efrem, zaključio je o. Koralija.
Tijekom prvoga dana XXIX. Redovničkih dana, u franjevačkoj crkvi u Dubravi u petak, 20. rujna predvodio je misu pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić u koncelebraciji s provincijalima.
Na početku slavlja, prenio je pozdrave zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Prisutne je posebno upozorio na blagdan Svetih korejskih mučenika kao jedinstvenu pojavu u Crkvi, gdje su vjernici laici, došavši u dodir s kršćanstvom prenijeli ga u Koreju, a kasnije svojim životom svjedočili ono što su drugima govorili. Sveci, mučenici dar su Božje blizine i Božje snage među ljudima, i Božjeg života u Crkvi. I zato smo svi mi pozvani na svetost, da budemo sveti kao što je Onaj koji nas je pozvao svet, rekao je biskup Pozaić.