Beograd, (IKA) – Izaslanik Svetog Oca Franje na proslavu 1700. obljetnice Milanskog edikta kardinal Angelo Scola, nadbiskup metropolit milanski, u večernjim satima, 19. rujna stigao je u beogradsku zračnu luku „Nikola Tesla” u pratnji nekolicine najbližih suradnika među kojima je bio i milanski pomoćni biskup mons. Erminio de Scalzi.
U zračnoj luci kardinala Scolu dočekao je i dobrodošlicu zaželio beogradski nadbiskup i metropolit Stanislav Hočevar i predstavnici vlasti te otpravnik poslova Apostolske nuncijature mons. Jose Leite Nogueira te veći broj svećenika iz Beograda.
Na prigodnoj konferenciji za novinstvo nadbiskup Hočevar je kazao kako ima veliku čast i radost što može pozdraviti izaslanika pape Franje kardinala Angela Scolu. Istaknuo je da je kardinal Scola još kao rektor Papinskog lateranskog sveučilišta i biskup u Grossetu te patrijarh u Veneciji, a sada kao milanski nadbiskup gajio i gaji posebnu ljubav i pažnju prema Istočnoj Europi pa tako i prema Srbiji, bilo prema većinskoj Pravoslavnoj Crkvi ali i svim ostalim te samo po sebi razumljivo i prema Katoličkoj Crkvi u toj zemlji. „To mu omogućuje njegov izuzetno bogati profil života, osobita sposobnost i znanje iz filozofije, antropologije i teologije te izvanredan svijet ljubavi prema današnjem čovjeku koji živi nove izazove”, kazao je nadbiskup Hočevar koji je pozdravio kardinala Scolu u ime cijele Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda te Beogradske nadbiskupije i svih stanovnika Srbije „koji s velikom radošću dočekuju Vaš posjet”. Podsjetio je da će u Nišu i Katolička i Pravoslavna Crkva slaviti 1700. obljetnicu Milanskog edikta te da će biti nazočni jedni kod drugih na tim slavljima. „Sve to govori da su koraci traženja međusobne suradnje sve jači i to nas sve raduje”, kazao je nadbiskup Hočevar.
„Kao izvanredni izaslanik pape Franje, zajedno sa svom službenom delegacijom, s velikom radošću pozdravljam sve koji su se okupili u zračnoj luci povodom proslave 1700. godišnjice Milanskog Edikta, a koju je Međunarodna biskupska konferencija svetih Ćirila i Metoda predložila kršćanima i svim muškarcima i ženama dobre volje u Srbiji, Makedoniji, na Kosovu, u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Italiji”, kazao je kardinal Scola u svom obraćanju novinarima posebno zahvalivši nadbiskupu Hočevaru i apostolskom nunciju mons. Orlandu Antoniniju „na brižnoj pažnji kojom su pripremili događaje u narednim danima”.
„Sve vas pozdravljam u ime Svetog Oca pape Franje koji me je, u svom pismu od 8. kolovoza 2013., svojom dobrohotnošću imenovao svojim izvanrednim izaslanikom. Godišnjica zbog koje se okupljamo prilika je da ‘svečano zahvalimo Bogu za dar slobode vjere i slobode savjesti’. Radi se o daru koji je povjeren slobodi svakoga od nas osobno i slobodi zajednice. U tom smislu, proslava 1700. godišnjice Milanskog edikta povlaštena je prilika da pogledamo u budućnost i prihvatimo svoju odgovornost za izgradnju društva s ljudskim licem, u kojem bi svim ljudima, bilo koje vjere i svjetonazora, bilo omogućeno da surađuju na izgradnji novog čovječanstva”, rekao je kardinal Scola.
Na novinarski upit, koje je značenje Milanskog edikta, kardinal Scola je odgovorio da pitanje, koje je Milanski edikt uveo, „očito tvori u vrlo različitom obliku jedan od temeljnih stupova na kojima se može sučeliti s onim što zove kriza odnosno poteškoća u Europi” što on običava nazvati porođajnom boli Europe koja je poput žene, koja očekuje rođenje djeteta, a bol je potiče da počinje razmišljati pozitivno o djetetu koje rađa. „Vjerujem da je Milanski edikt samo početak problema vjerske slobode jer je povijesni kontekst potpuno različit. Ipak, to je početak koji je ispravno proslaviti osobito u Nišu upravo zato što je ta tema tijekom mnogih stoljeća bila predmetom proturječja i poteškoća u našoj europskoj povijesti. I danas predstavlja još uvijek vrlo problematične aspekte koji trebaju biti proučeni, produbljeni i promotreni od strane raznih zemalja u Europi i predstavlja polazište za suočavanje s pitanjima velikog miješanja naroda koji se događa u Europi, a koje nazivamo miješanjem civilizacija i kultura”, kazao je kardinal Scola podsjećajući da su se i tijekom duge povijesti u Srbiji na različite načine i na različitim razinama morali suočiti s problemom miješanja raznih naroda. Dodao je i da je Zapadna Europa, a na osobit način Italija, podvrgnuta snažnoj imigraciji navodeći podatak da je Milano u posljednjih deset godina imao čak 12 posto imigranata odnosno 42.000 imigranata rođenih u Milanu pa se tako rađa jedan novi europski interkulturni i međureligijski građanin. „Kao i svaki proces miješanja, to očito uzrokuje napetosti i kontradikcije, ali u isto vrijeme otvara perspektive nade za cijelu Europu koja je vrlo stara i umorna”, kazao je kardinal Scola.
Na novinarski upit planira li Sveti Otac posjetiti Srbiju, kardinal Scola je odgovorio da se iz pisma pape Franje, kojim ga je imenovao svojim posebnim izaslanikom, vidi kako je Papa imao na srcu želju da preko njega bude nazočan na ovim važnima događajima i izrazi potporu i nadbiskupu Hočevaru i Beogradskoj nadbiskupiji kao i Međunarodnoj biskupskoj konferenciji sv. Ćirila i Metoda. „Ja sam ovdje ne kao kardinal Milana nego posebni izaslanik pape Franje. Dana 25. rujna susrest ću Svetog Oca i izvijestiti ga kako je sve ovo proteklo, a on će odlučiti što će biti u budućnosti”, rekao je kardinal Scola.
Nadbiskup Hočevar je u Nadbiskupskom ordinarijatu u dvorani „Europa” ugostio kardinala Scolu i pratnju na prigodnoj večeri na koju je pozvao predstavnike beogradskog klera.