Marija Bistrica, (IKA) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je na prostoru Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici svečano euharistijsko slavlje u sklopu 282. Zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj. U koncelebraciji su bili i pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, zamjenik biskupskog vikara za Grad Zagreb mons. Zvonimir Sekelj, rektor bistričkog svetišta mons. Zlatko Koren, te župnici i župni vikari koji su dopratili hodočasnike. Slavlju su se pridružili i mladi Zagrebačke nadbiskupije koji su na dvodnevnom hodočašću.
Po dolasku procesije na prostor euharistijskog slavlja, pozdravnu riječ uputio je biskupski vikar za Grad Zagreb biskup Mijo Gorski koji je naglasio, kako je i ovo hodočašće pred lik drage nebeske Majke ispunjenje zavjeta naših pređa u znak zahvale Gospodinu ono što nam je po njezinu zagovoru dao, da molimo za pomoć u pravi čas.
Pojašnjavajući geslo hodočašća “Učvršćeni vjerom kako smo poučeni”, biskup Gorski je naglasio aktualnost Pavlovih riječi upućenih Kološanima, “tim više što nevjerojatna količina zavodljivih ponuda ili kvazi znanstvenih otkrivanja istine pronalazi svoje mjesto i u mnogom vjerničkom umu i srcu”.
Nalazimo se u Godini vjere, i želimo se učvrstiti u svojoj, katoličkoj vjeri, želimo se dati poučiti o istinama evanđelja, kako bismo mogli odgovoriti na isprazna mudrovanja svijeta, svjesni da nismo oslobođeni, ni srebrom, ni zlatom, ni vojskom, ni politikom, nego krvlju Isusa Krista. Stoga, molimo Marijin zagovor da svaki pojedinac i cijela naša Crkva i grad Zagreb neprestano rastu u vjeri u ljubavi i blagostanju, uzajamnom poštivanju, očuvanju kršćanskih vrednota, očuvanju ljudskog dostojanstva u zaštiti života, rekao je biskup Gorski.
Na početku homilije kardinal Bozanić je rekao “hodočasteći u ovo drago nam hrvatsko nacionalno svetište zahvaljujemo Bogu za njegovu prisutnost u našim životima, ispovijedamo svoju vjeru i molimo Gospodina da ju učvrsti, da po daru vjere obasjava naše putove, dok se utječemo zagovoru naše nebeske Majke, Majke Božje Bistričke, za sve naše potrebe i za istinsku duhovnu obnovu vjerničkih zajednica u našem gradu Zagrebu i čitavoj Nadbiskupiji. Gledajući ovo mnoštvo, osjećajući ljepotu našega zajedništva ne smijemo biti nezahvalni. Zavjet je redovito povezan s vjerom, a vjera sa zahvalnošću”.
Osvrćući se na geslo hodočašća, kardinal je naglasio, kako vjera, traži otvorenost čovjeka istini, ali, kako je primijetio, nije to naše dostignuće, nego smo Božjim darom zahvaćeni, ukorijenjeni i nazidani na Božju mudrost koja se u punini očitovala u Kristu, u njegovu utjelovljenju, muci i uskrsnuću. Na taj dar i snagom toga dara, kao novi ljudi u Kristu i kao kršćani, odgovaramo zahvaljivanjem. Tako smo poučeni, u toj mudrosti želimo rasti i međusobno se obogaćivati, da bismo bili bogatstvo za cijeli svijet, rekao je.
Nadalje, kardinal je podsjetio, kako se dolaskom na zavjetno hodočašće Majci Božjoj pokazuje osjećaj svoje ljudske ograničenosti, potrebe za Bogom “pokazujemo da želimo biti Isusovi učenici. A to znači trajno usvajati mudrost križa, nositi ga i svjedočiti ljubav prema njemu kao vrijednost iznad svake druge vrijednosti. I najdraža i najvrjednija zemaljska dobra ipak su drugotna u odnosu na nasljedovanje Krista. Štoviše, zemaljska dobra postaju istinskim dobrima samo ukoliko im se ne pridaje ona vrijednost koja pripada jedino Bogu”.
Kardinal je upozorio kako idući ususret Gospodinu susrećemo razne vrijednosti, od dubokih čuvstava i iskrenih osjećaja do materijalnih dobara, ali nas ništa od toga ne smije zadržavati i priječiti korak kojim idemo za Kristom.

Naglašavajući važnost upoznavanja i produbljivanja vjere, kardinal je rekao kako je to važno da ne živimo ispraznost, zavaravajući se uspjesima koji to nisu.
Važno je prihvatiti kršćansku mudrost i prepoznati čime priječimo Bogu da nas ispunja svojim Duhom. Spajajući poziv na nasljedovanje i pouku Isusovih prispodoba uočavamo da nas Učitelj otklanja od onoga stava prema vjeri koji se promiče u naše vrijeme i u našemu društvu, rekao je, te upozorio kako se taj stav ponajprije odlikuje u površnosti, potom u bezobzirnosti, nepoštovanju i drskosti, koja se oslanja na vlastite ljudske snage ne prezajući od nanošenja boli ljudima koje se koristi tek kao sredstvo za postizanje cilja, za nečiju pohlepu i ludost. S tim je povezana i bojazan izaći iz vlastite oholosti, a to je uvjet da bismo bili spašeni Božjom mudrošću.
Molitve, susreti i razmišljanja u ovoj Godini vjere potiču nas da i sami nastojimo oko dubljeg upoznavanja svoje vjere te se odupiremo protiv površnosti u našim vjerničkim zajednicama. Isto tako, na nama je odgovornost da se u hrvatskome društvu ne mirimo s neznanjem o našoj vjeri, čemu smo svjedoci iz dana u dan. Osobito se to primjećuje u nekim sredstvima društvenoga priopćavanja. Suočeni smo s nenamjernim, ali prečesto i s namjernim iskrivljavanjem, neistinama, prilagođavanjem kršćanskoga nauka pojedinim trendovima.
Posebno zabrinjava da se u javnim medijima, kao mjerodavni za pitanja o kršćanstvu i Crkvi, predstavljaju ljudi koji ne samo da ne očituju poštovanje prema kršćanskoj vjeri, nego promiču neznanje, površnost i umišljenost. Znamo dobro koliko zla nanose takvi medijski pristupi, jer oni nisu prisutni samo u području religijskih tema. U ozračju diktature relativizma pokušava se upravo koristeći medije stvarati dojmove po mjeri ljudske ispraznosti i zavaravanja.
S druge strane, ovdje pred našim mladima, s radošću napominjem da ima sve više kršćana u Hrvatskoj koji očituju poznavanje svoje vjere, koji se ne stide i ne boje iznijeti svoje vjerničke stavove u ozračjima koja za njih nisu prijateljska. Poznavanje kršćanske vjere, radosno življenje vjere naročito u obiteljima, zauzimanje za opće dobro snagom vjere primjećuje se među đacima i studentima, među odraslima u svojim strukama, a često spominjem i naše hrvatske branitelje koji su svojom spremnošću na žrtvu i dubokim životnim iskustvima bili i ostali osjetljivi za istinske vrijednosti u kojima je zalog budućega dobra Domovine, rekao je kardinal, te najavio kako će se tijekom slijedeće Pastoralne godine naglasak staviti na kateheze za odrasle, što je na tragu Sinodalnog puta. U tom kontekstu uputio je na mjesto župe u životu vjernika.
Kad sam prošle godine ovdje, baš prigodom zagrebačkoga hodočašća, govorio o tragovima procesa sadašnje kulturalne revolucije koja se pokušava sprovesti u Hrvatskoj, naslućivao sam događanja koja smo tijekom godine dana proživljavali u raznim iskušenjima, ali i praćeni Božjom pomoći. Ta iskušenja nipošto nisu prestala i kršćanin zna da, ako su Krista okrunili trnjem, niti kršćane neće obasipati ružama. U tim smo iskušenjima vidjeli predivna svjedočanstva vjernika, a osobito mladih katolika koji su iz svoje vjere, iz znanja o kršćanskome nauku, hrabro odgovarali na izazove neistina i grubog nepoštivanja vrijednosti hrvatskoga naroda. Iz tih je stavova progovorila i građanska inicijativa U ime obitelji koju kao Crkva podupiremo, jer osjećamo dužnost promicati istinu o čovjeku i zalagati se za dobro hrvatskoga društva, bez obzira na snagu rušilačke ideologije koja se želi nametnuti i na njezino podrijetlo, rekao je kardinal Bozanić, te upozorio kako danas u Hrvatskoj vidimo da se razne pojave žele izmiješati, promijeniti im značenja, obilježiti jednakom etiketom i staviti na istu razinu, zapostavljajući istinu. Zbog toga dolazi do zbunjenosti, nesnalaženja, razdora i tjeskobe, do svega onoga što priječi da u svojoj Domovini budemo mirni i sretni. Uzaludna su uvjeravanja kako se prošlost mora zaobići. Jer upravo oni koji govore da im prošlost nije važna, u njoj nalaze nadahnuća za svoja nedjela. Ako se ne suočimo s teretom prošlosti i ne vidimo joj lice u njezinoj istini, zasigurno ćemo se suočiti s njenim tamnim sjenama koje se nadvijaju nad nas i samo ćemo naslućivati što će i koga sve prekriti. Toliko smo puta napominjali i ne umaramo se ponavljati da treba iznijeti istinu o prošlosti, da ne bismo ranili sadašnjost i zatvarali put miroljubivoj budućnosti. Kao kršćanima neprihvatljiv nam je bilo koji politički stav koji grubo gazi dostojanstvo čovjeka, a naročito pogubne ideologije iz 20. stoljeća. I dok smo u Hrvatskoj na svim razinama upoznati s neprihvatljivošću fašizma i nacizma, još uvijek trpimo posljedice komunističkoga terora, o kojemu se hrvatskoj javnosti skriva istina, čak i veličajući nalogodavce i izvršitelje komunističkih zločina. Takvo ponašanje hrvatskim katolicima nikada neće biti prihvatljivo, rekao je kardinal Bozanić, te podsjetio na beatifikaciju kardinala Stepinca prije 15 godina, kao i na skorašnju beatifikaciju Miroslava Bulešića kao jednog u nizu ne samo žrtava iz mržnje prema vjeri, nego i žrtava za koje nitko nije istinski odgovarao.
Čudi nas da upravo oni koji se navodno zalažu za “europske vrijednosti” ne uviđaju koliko su neljudski stavovi koji štite istinske neprijatelje tih vrijednosti, ali ponajprije neprijatelje čovjeka. Iz tog nerazlikovanja i nepriznavanja istine rastu nove klice nepravde. Nažalost, premda sam na to i ranije upozoravao, kao vjernik i biskup danas ne mogu prešutjeti pokušaj da se obescijeni simbole slobode i da se hrvatska vukovarska rana otvara na križu bešćutnosti političara. Postavlja se pitanje komu to sada u Hrvatskoj treba i za čije se to dobro čini? Nije li sada hitnije suočiti se s rješavanjem teških gospodarskih prilika hrvatskih građana? Ili je pak razlog da se skrene pozornost od nedosljednosti i neodgovornosti u koju se gura Hrvatsku u odnosu na Europsku Uniju, upitao je kardinal, te nastavio “kao biskup s ovog mjesta pozivam one koji mogu da pođu na znakovito slavlje beatifikacije u Pulu koje povezuje dva iznimna svjedoka vjere: Alojzija Stepinca i Miroslava Bulešića, ali ujedno i nas učvršćuje u našim kušnjama i trpljenjima, da se ne umorimo živjeti za druge”.
Na kraju homilije kardinal je podsjetio kako su se molitvenim bdjenjem na Bistričkoj Kalvariji mladi i drugi hodočasnici pridružili pozivu pape Franje za mir u Siriji, na Bliskom Istoku i u svemu svijetu.
Dijelimo duboko ljudsko i kršćansko suosjećanje prema svima koji trpe ratna stradanja, progonstva i kušnje nepravde, mi koji još uvijek osjećamo bol svježih rana rata protiv naše Domovine. Stoga neka se i u ovoj misi i ubuduće diže Bogu naš vapaj za mir na Bliskom Istoku i po čitavom svijetu, rekao je kardinal Bozanić te zazvao Božji blagoslov na sve, obitelji i djecu, mlade, grad Zagreb i Hrvatsku nam domovinu.
Nakon popričesne molitve kardinal Bozanić je zahvalio Bogu za zajedništvo okupljanja pod okriljem presvete Bogorodice.
Obraćajući se djeci, poglavito onim najmanjima, kardinal je rekao kako je ovo mjesto upravo njihovo. Učenicima osnovnih i srednjih škola na početku školske godine je poručio, kako će u školskom programu susresti i katolički vjeronauk.
Učenicima katolicima mjesto je na katoličkom vjeronauku. Čuli smo kako trebamo produbljivati svoju vjeru, kako bismo mogli znati dati odgovore za pitanja koja nam budu upravljena, ali u prvom redu da bismo je mogli živjeti i svjedočiti, rekao je.
U ovoj prigodi kardinal je izrekao zahvalu i odao priznaje za rad župnicima i župnim vikarima, a vjernike pozvao na složnu suradnju, jer “samo zajedno možemo puno učiniti, a ovo je vrijeme koje sve, a osobito vjernike poziva na zajedništvo, da zajedno možemo svjedočiti i promicati dobro”.

.