Hvar, (IKA) – U povodu 1700. obljetnice Milanskoga edikta koja je proslavljena u Godini vjere, hvarski biskup Slobodan Štambuk uputio je poruku svećenicima i vjernicima svoje biskupije. Na početku podsjeća da je Milanskim ediktom kršćanski svijet dobio slobodu, te ističe tu godinu kao važnu prekretnicu povijesti u odnosu na vjeru i na slobodno iskazivanje svoga vjerskoga uvjerenja. “Time su prestali progoni i stavljeni van zakona svi prijašnji edikti koji su određivali progon kršćana. Ujedno, time je i otvoren put po kojemu će kršćanska vjera postati državna vjera. Kršćani su od tada mogli u punoj slobodi vršiti svoje obrede, ispovijedati vjeru, javno se pokazivati kao vjernici, podsjetio je biskup, te dodao: “Sloboda je došla kao snažna podloga za ‘disanje punim plućima’ vjere kršćanske. Bure i oluje, stradanja, ubijanja, mučenja na sve moguće načine – sve je to odjednom prestalo i ‘vjetar je napunio jedra’ Crkve. Biti kršćanin – postalo je odjednom, rekli bismo današnjim rječnikom, hit godine.”
Osvrnuvši se na življenje vjere i Crkve u tim vremena, biskup je ustvrdio kako se gotovo neizbježno nameće pitanje o tome koje je vrijeme bilo bolje za Crkvu, ono do 313. godine ili ono poslije Milanskoga edikta. “Da, znam, u Tebi, kao i u meni, sve vapi za slobodom, svaka žilica bića traži njezin ‘čisti zrak’, sve je okrenuto poput suncokreta prema tom ‘suncu’ slobode koja omogućava dostojanstvenije čovjekovo življenje, koja’zaslađuje’ svih 24 sata čovjekova dana. Međutim, smijemo li zanemariti činjenicu da su upravo godine vjere i Crkve do 313. označene najvišom ocjenom, kako ne istaknuti da je to ona Crkva kakva je poželjna, Crkva koja služi za ogled i kojoj bismo trebali težiti”, istaknuo je mons. Štambuk. Primijetio je, pritom, kako je riječ o paradoksu koji bi glasio “Da bi Crkva bila slobodnija bolje joj je živjeti u neslobodi”, te podsjetio kako se on najbolje očituje u Hvarskoj Crkvi koja je u nedavnim vremenima neslobode za vjeru i Crkvu imala i do 20 pripravnika za svećenike, kao i brojne redovnike i redovnice, dok danas”, dodao je, “sve to brojimo na prste jedne ruke i prstiju ima višak.”
U poruci hvarski biskup osvrnuo se i na pojam slobode kroz povijest, prenoseći misli filozofa, govornika i književnika, te naveo značajnije starozavjetne i novozavjetne tekstove o slobodi i o životu u slobodi. Povezujući proslavu 1700. obljetnice Milanskoga edikta s Godinom vjere, biskup Štambuk je ustvrdio kako je potrebno pametno, ljudski i kršćanski ispravno promišljati o daru slobode koji uživamo, a koji je, dodao je, mnogima u svijetu uskraćen. Na kraju potiče svećenike da u svim župama prikladno obilježe 1700. godišnjicu Milanskoga edikta slaveći misu zahvalnicu s “Tebe Boga hvalimo”. Preporuča da to bude u subotu 14. rujna uz proslavu blagdana Uzvišenja svetoga Križa koji se povezuje sa sv. Jelenom Križaricom, majkom cara Konstantina I. Velikoga koji je Crkvi dao slobodu.