Split, (IKA) – U Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu 26. kolovoza počela je Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje osnovnih škola u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije, Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Tema ovogodišnje ljetne škole koja se već 13-u godinu održava u Splitu je “Vjera započinje obraćenjem”. Pozivu na sudjelovanje odazvalo se 338 kateheta i katehistica iz cijele Hrvatske, a svojim prisutstvom potporu su im iskazali splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki Đuro Hranić, šibenski biskup Ante Ivas kao i dubrovački biskup Mate Uzinić.
Susret je počeo molitvom koju su pripremili i predvodili vjeroučitelji OŠ Kraljice Jelene iz Solina, a okupljenima se obratio mr. Josip Periš, voditelj povjerenstva Katehetske škole, koji je pozdravio prisutne biskupe, prof. dr. Ivicu Pažina predstojnika Nacionalnoga katehetskog ureda HBK kao i sve djelatnike i suradnike ureda, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinka Filipovića, profesore KBF-a u Splitu na čelu s dekanom prof. dr. fra Antom Vučkovićem, predavače i voditelje radionica te sve okupljene vjeroučitelje. Upoznavajući sudionike s programom ovog stručnog skupa, pojasnio je i nekoliko razloga zbog kojih je, u ovoj godini vjere odabrana upravo ta neiscrpna tema. Između ostalog navodi kako je danas česta pojava da se mnogi danas nazivaju kršćanima i vjernicima, a da se nikada nisu obratili niti osjećaju potrebu za obraćenjem. Rođeni su kao kršćani, primili su sve sakramente i tradicijski su vjernici, no upravo se zbog toga vidi raskorak između nasljeđenje vjere i one koja bi se trebala graditi na istinskom obraćenju. Premda je specifičnost kateheza i vjeronauka odgoj i produbljivanje u vjeri, svjesni situacije ovoga kulturološkog kršćanstva, kateheza i vjeronauk moraju na sebe preuzeti zadaću onog prvog navještaja koji najprije upućuje na obraćenje, kao odlučujuću prekretnicu u životu vjere, koje potom postaje trajna motivacija vjerničkog rasta.
Nadbiskup Barišić izrazio je dobrodošlicu u Split i svima zaželio uspješnu školu za koju se nada da će omogućiti otkrivanje novih horizonata kako bi uvijek mogli vidjeti lice ispred ideje i istinski doživjeti susrete. Preko vjeroučitelja nadbiskup je pozdravio svu djecu i mladost kojoj predaju kao i njihove roditelje. Na svih je zazvao zagovor njihovog zaštitnika sv. Staša, laika i katehete, čiji se blagdan slavi upravo 26. kolovoza. Dobrim željama ali i pozivu da škola donese obraćenje u srca i u razrede, pridružio se i nadbiskup Hranić. Izrazio je zadovoljstvo što je ovako velik broj vjeroučitelja prepoznalo vrijednost i važnost neprestanoga stručnog usavršavanja ali i duhovnog rasta da bi, u ovo teško vrijeme u kojem su marginalizirani, postali sposobni mijenjati kriva ljudska vrednovanja koja su u suprotnosti s ljubavlju Kristovom. Prof. Vinko Filipović pohvalio je ozbiljnost i trud koji je uložen u realizaciju projekta katehetske škole koja, i po organizaciji i po posjećenosti, može biti model drugim stručnim skupovima.
Prvog dana škole, održana su predavanja “Biblijsko poimanje obraćenja” prof. dr. Bože Lujića, i “Vjera u rascjepu između naslijeđene vjere i istinskog obraćenja” prof. dr. Tončija Matulića. Dr. Lujić kroz svoje predavanje pojasnio je kako je pojam obraćenja postao sadržajno ispražnjen i izgubio je svoje egzistencijalno značenje te je lišen svoga izvornog konteksta, a zadržao pomalo ispražnjeno i, površinski gledano, nabožno značenje. Odgovorio je i na nekoliko nezaobilaznih pitanja, poput onoga što dolazi prije, obraćenje ili vjera tj. treba li se prvo obratiti pa vjerovati ili obrnuto. Ima li u obraćenju mjesta za Boga ili je to pojam vezan samo uz čovjekovu stvarnost? Vraćamo li se u obraćenju Bogu ili se Bog u obraćenju vraća nama? Također naglašava da je bitno znati kome se obratiti, od koga, kamo i što to uopće znači te da li je pojam obraćenja isključivo religijski ili etički pojam. Nadalje, razjasnio je razliku u shvaćanju obraćenja u Starom i Novom zavjetu te kako se zbilo obraćenje kod pojedinih proroka. Zaključio je da je obraćenje prije svega ispružena Božja ruka prema čovjeku koju čovjek može prihvatiti ako hoće, a može je i odbiti. To je proces koji obuhvaća i čovjeka i Boga. Dr. Matulić u središte predavanja je stavio je II. vatikanski koncil za koji kaže da osvjetljava put kojim vjera može izaći iz rascjepa te ga se jedino ispravno može razumjeti kao Koncil obnove vjere Crkve. Crkva je na II. koncilu rasvijetlila i predstavila istinsku dubinu naše vjere koju je od Krista primila, a vjera zahtjeva stalnu obnovu snagom obraćenja. Danas svjedočimo i rascjepu naše stvarnosti koji se ogleda u činjenici da je još uvijek jako mnogo ljudi primilo sakramente kršćanske inicijacije ali ih ne živi, a to se vidi po tome što čovjekova razmišljanja i način življenja oblikuje isključivo moderni mentalitet. Rješenje je da uspijemo uklopiti svoje kršćanstvo u moderan način življenja, a put je utrla Crkva na Koncilu.
Nakon predavanja koja su bila popraćena i dinamičnom raspravom uslijedio je rad u pedagoškim radionicama na tri teme: Znakovita obraćenja u Bibliji, Znakovita obraćenja u životu svetaca kroz povijest i Znakovita obraćenja danas. Vrhunac prvog dana bilo je zajedničko euharistijsko slavlje koje je predvodio mons. Barišić u koncelebraciji s mons. Uzinićem i mons. Hranićem te još šest svećenika. U homiliji nadbiskup je dao usporedbu današnjih vjeroučitelja i sv. Pavla. Oni su, kao i on, iskusili da često riječ, bez obzira koliko je dobro pripremljena, ne dolazi do srca učenika. Postoji jaz između vjeroučitelja i učenika. Pavao ga je uspio premostiti molitvom. “Ne možete doprijeti do svojih učenika samo riječju nego snagom duha. Neka vam sveti Staš kojeg danas slavimo i drugi sveti katehisti i katehistice pomognu da budete svjedoci djelotvorne vjere, zauzete ljubavi i postojane nade”, zaključio je nadbiskup.