Istina je prava novost.

Proslave Velike Gospe u prošteništu Volavje

Misno slavlje u jednoj od najstarijih marijanskih crkava Zagrebačke nadbiskupije predvodio je mons. Nedjeljko Pintarić u koncelebraciji sa svećenicima Jastrebarskoga dekanata

Volavje, (IKA) – Tradicionalnom procesijom od zdenca u centru Volavja do crkve Majke Božje Volavske započela je središnja proslava svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u župi Petrovina koju je u četvrtak 15. kolovoza predvodio moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu mons. Nedjeljko Pintarić. Četiri mladića i četiri djevojke u narodnim nošnjama jaskanskoga kraja nosili su kip Majke Božje s Djetetom Isusom, a brojni vjernici su uz pratnju Puhačkog orkestra DVD-a Petrovina i članova Puhačkog orkestra iz Domagovića pjevali marijanske pjesme, koračajući u procesiji prema jednoj od najstarijih crkava u tom dijelu Hrvatske, koja se spominje već u 12. stoljeću.
U volavskoj raspjevanoj hodočasničkoj crkvi, koja pripada župi apostolskog prvaka sv. Petra u Petrovini, mons. Pintarić predvodio je misno slavlje u koncelebraciji s karlovačko-goričkim arhiđakonom mons. Josipom Balobanom, petrovinskim župnikom i upraviteljem svetišta Majke Božje Volavske Gojislavom Kovačićem, ovogodišnjim mladomisnikom iz župe Jastrebarsko Ivanom Bingulom te više svećenika dekanata.
U svetkovini Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je najljepši i najčudesniji plod uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista, vidljiva je milost i sudbina koju je Krist otvorio i omogućio svima onima koji polaze i idu onim putem ljubavi kojim je išla Blažena Djevica Marija, a za koju je Bog pripremio nagradu vječnoga života jer nije dao da trune u grobu ona koja je iz svoga krila rodila začetnika svakog života, Isusa Krista, rekao je u propovijedi mons. Pintarić, protumačivši tradiciju Crkve, koja je tu marijansku svetkovinu stoljećima slavila, a papa Pio XII. proglasio ju je dogmom 1. studenoga 1950. godine.
Podsjetivši na drevnu prošlost volavskoga svetišta, u kojem su žitelji jaskanskoga kraja uvijek dolazili puni nade da će im Bog po zagovoru nebeske majke Marije pomoći pronaći pravi put u životu, mons. Pintarić kazao je da je u to marijansko svetište dolazio i bl. Alojzije Stepinac, koji je na tom svetom mjestu svojih predaka upijao pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji te i ljudima današnjice njegov svjedočki život pokazuje kako čovjek treba u svojem životu staviti Boga na prvo mjesto.
Pozvani smo da po primjeru života Blažene Djevice Marije uvijek iznova otkrivamo nijanse Božje prisutnosti i blizine u našim životima, kazao je mons. Pintarić, usporedivši tijek ljudskoga života s tijekom aktualne obnove volavskoga svetišta, na čijim su zidovima ispod stoljetnih nanosa boja otkrivene predivne freske. Nismo u životu pozvani da konzerviramo svoj odnos prema Bogu nego da ga trajno restauriramo, obnavljajući u sebi krsnu milost, kazao je mons. Pintarić, pozvavši nazočne hodočasnike da se svojom molitvom uteknu Majci Božjoj kako bi svatko očima vjere vidio da je Bog na djelu i danas te da je uvijek vjeran svojim obećanjima, koje često ispunja i po ljudima koje šalje da budu njegovi radosni navjestitelji.
Na završetku misnoga slavlja župnik Kovačić zahvalio je svim hodočasnicima koji su od ranih jutarnjih sati dolazili u svetište Majke Božje Volavske, kao i svim svećenicima koji su bli na usluzi hodočasnicima u sakramentu ispovijedi.
Povijesni izvori bilježe da je već godine 1261. volavsko svetište imalo svoga upravitelja u osobi svećenika Martina. Građeno je u gotskom stilu, a kasnije je nadograđivano i preuređivao u drugim arhitektonskim stilovima, posebice u baroku. Zagrebački prepozit, beogradsko-smederevski naslovni biskup Stjepan Puc posvetio je 29. srpnja 1759. godine obnovljenu crkvu Majci Božjoj Snježnoj. Glavni barokni oltar potječe iz 18. stoljeća, a s ostalim baroknim oltarima čini jednu od najpotpunijih cjelina sakralne skulpture s kraja 17. i početka 18. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj. Za visoku kvalitetu bogatog inventara crkve vjerojatno su zaslužni članovi grofovske obitelji Erdoedy, te pukovnik Pavao Andrassi, čije se ime spominje u tekstu podno njegove zavjetne slike na pobočnom oltaru sv. Marije iz 1701. godine.