Zadar, (IKA) – Umirovljeni porečko-pulski biskup Ivan Milovan u pratnji kapelana policije i vojske za Istarsku županiju don Ivana Borića pohodio je u utorak 13. kolovoza Gospino svetište na Velikom Rujnu. Njihov domaćin bio je Inicijativni odbor za podizanje Križa na ulazu u Veliko Rujno i kipa Gospe Lurdske na čelu s Višeslavom Dokozom i jedinim donatorom Marinkom Katušom iz Zadra. Mons. Milovan izrazio je zadovoljstvo svojim, kako je rekao, tihim posjetom svetištu BDM na toj planinskoj visoravni, pozdravljajući kao hodočasnik i podizanje Križa na ulazu u Veliko Rujno koji je donirao Marinko Katuša, a na blagdan sv. Joakima i Ane ovoga 26. srpnja blagoslovio ga je župnik Starigrada-Paklenice don Marinko Jelečević. Inicijativni odbor je upoznao mons. Milovana s namjerom podizanja kipa Gospe Lurdske u dvorištu crkve na Velikom Rujnu te Križnog puta dolinom Velikog Rujna u dužini od 1740 metara. Biskup Milovan i don Ivan Borić podržali su podizanje kipa u dvorištu crkve na Velikom Rujnu i Križnog puta. Kod crkve Velike Gospe biskupa su dočekali i proslavljeni hrvatski maratonac Slobodan Miolović, predsjednik Organizacijskog odbora međunarodne planinske utrke od Starigrada-Paklenice do crkve na Rujnu. Ta je inicijativa počela 1999. g. u čast Velike Gospe i kao podrška stvaranju puta do Velikog Rujna koji je 2008. g. i probijen, kako bi hodočasnici osobito na Veliku Gospu mogli lakše i brže doći do crkve osobno i automobilima. Tajnik Organizacijskog odbora Danijel Tadić biskupu je opisao povijest Velikog Rujna, najveće velebitske visoravni duge sedam kilometara a široke dva kilometra. Na Velikom Rujnu je do prije četrdesetak godina živjelo oko 800 stanovnika, te su i sad vidljive stare kamene kućice iz vremena u kojima su obitelji nekad živjele. Želja je domaćeg puka da se Veliko Rujno, na kojem se Velika Gospa stoljećima slavi, osobito od doba izgradnje zavjetne Gospine crkve 1932. i službeno proglasi nacionalnim marijanskim svetištem. Prije Domovinskog rata svetište je više puta pohodio blagopokojni kardinal Franjo Kuharić, koji je volio česte šetnje u prirodi i do Gospina remetskog svetišta.