Beograd, (IKA) – Srbija se još do kraja rujna prisjeća pokrštavanja Balkanskoga poluotoka u 3./4. stoljeću, u doba cara Konstantina i Milanskog edikta iz 313. godine. “Konstantin Veliki i Milanski edikt – rađanje kršćanstva u rimskim provincijama na tlu Srbije”, naziv je velike izložbe nedavno otvorene u beogradskom Narodnom muzeju. Otvorili su je predstavnici države i Crkve, a sudjelovao je i patrijarh Irinej.
Riječ je jednom od središnjih događanja u Srbiji čiji je povod 1700. obljetnica Milanskog edikta i vjerske tolerancije u Rimskom carstvu. Car Konstantin, koji je izdao edikt, porijeklom je s područja današnje Srbije. Rođen je 27. veljača 274. u Naissusu, a danas je to grad Niš.
Izloženo je više od 180 predmeta iz srpskih zbirki kasnoromaničke i ranokršćanske prošlosti. Oni odražavaju društveno-političke odnose i prikazuju život careva, kao i svakodnevni život vojnika, obrtnika ili trgovaca na Balkanu. Među izlošcima od posebne važnosti su brončana bista Konstantina Velikog, kamena bista cara Galerija, kacige iz Berkasova i carski zlatni nakit iz nalazišta Harkamen. Izložba ostaje otvorena do sredine rujna.