Osijek, (IKA/TU) – O svetkovini sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić uz koncelebraciju požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, srijemskog biskupa Đure Gašparovića i osječkih svećenika predvodio je svečano misno slavlje u osječkoj konkatedrali te s Osječanima proslavio zaštitnike konkatedralne župe i grada Osijeka. U propovijedi nadbiskup Srakić promišljao je o ulasku i položaju Hrvatske u Europskoj uniji, a na kraju misnoga slavlja, s obzirom na skoro umirovljenje, zahvalio je vjernicima na suradnji i molitvenoj potpori. Osvrnuo se na početke stvaranja Europske unije, rekavši da je ta ideja nastala u onom dijelu Europe koji nije bio pod komunističkom vlašću te da su njezini začetnici bili političari koji su ujedinjenu Europu zamišljali na temeljima zajedničke kršćanske baštine. Ideju o europskom ujedinjenju podupirali su ne samo pojedini kršćani i kršćanski političari, nego i pape 20. stoljeća te bi se stoga s pravom moglo reći da je zamisao o ujedinjenju Europe kršćanskog nadahnuća, rekao je mons. Srakić i istaknuo: “Na pitanje, u Europu ili ne, odgovor je ‘Da!’ ali ne tako da samo čekamo nešto od Europe, nego da se na ulazak u nju ozbiljno spremamo, da mijenjamo mnoge stavove i postupke tradicionalnih i nacionalnih nedorečenosti. U Europu – da, ali ne u okljaštrenu Europu, kakvu nisu zamišljali njezini utemeljitelji”.
Hrvatska oduvijek živi u okviru europske civilizacije, stoga njezino pristupanje u Europsku uniju znači samo davanje novoga gospodarskog i političkog okvira toj tisućljetnoj pripadnosti europskom kulturnom i civilizacijskom krugu. No, neizbježno je pitanje koliko će nas Europa cijeniti, pitao je mons. Srakić i rekao: “Onoliko, koliko mi sami sebe budemo cijenili, i do sebe držali. U suvremeno zajedništvo europskih naroda moramo ući uspravno i dostojanstveno, ne na koljenima, svjesni da smo tijekom povijesti dali ne samo značajan obol europskoj znanosti i kulturi, nego i obrani europske civilizacije od stranih osvajača. U tom smislu je i biskup Strossmayer još godine 1861. jasno i glasno u hrvatskom saboru poručio: ‘Nužno je, da Europa već jednom pozna i prizna tko smo i što smo, da prizna, da tuđa prikrpina nismo’. U tom je smislu nužno razvijati zdravu samosvijest u našem narodu i među našim građanima, posebice kod mladeži; samosvijest koja će biti ponosna i na svoju povijesnu baštinu.” Umirovljeni papa Benedikt XVI. upozorio je da je u Europi prisutan problematičan odnos prema vlastitoj prošlosti, rekao je mons. Srakić te primijetio da se u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj promiče nekakav čudan odnos omalovažavanja, pa i prezira vlastite nacionalne prošlosti, jezika i kulture, a dok se s puno razumijevanja pokušava otvoriti vrijednostima izvana, istodobno se ostavlja dojam kao da se zapostavlja i odbacuje vlastite vrijednosti te se od vlastite povijesti ističe se samo ono što je vrijedno žaljenja, a ne ono što je veliko i čisto.
Multikulturalnost, koju se strastveno i trajno podupire, pokatkad je iznad svega napuštanje i poricanje onoga što je vlastito, bijeg od vlastitih vrjednota. No, istinska multikulturalnost ne može opstati bez zajedničkih nepromjenjivih veličina, bez orijentacijskih točaka koje polaze od vlastitih vrijednosti, rekao je nadbiskup Srakić i poručio: “Doista, nismo ovdje od jučer. U Europi nismo stranci. I nismo bez ‘osobne karte i osobne prtljage’. Prepoznatljivi smo po ‘vlastitom imenu’ po kojem nas i drugi prepoznaju, a ‘prepoznati’ na taj se poziv s ponosom odazivamo. Samo takvi, s vlastitim imenom i identitetom, kulturom i poviješću, možemo s drugima, u međusobnom uvažavanju i poštovanju, izgrađivati novi europski dom utemeljen na istini o čovjeku. Zato nam nije svejedno kakva će nova Europa biti, hoćemo li u njoj moći prepoznati sebe, svoju prošlost i sadašnjost, ali i s povjerenjem i nadom gledati u budućnost”.
Okupljeni vjernici potaknuti su na zauzetu molitvu za Domovinu, koju je mons. Srakić preporučio zagovoru Presvete Bogorodice Marije, najvjernije odvjetnice Hrvatske, sv. Josipa, nebeskog zaštitnika naše Domovine, kao i zagovoru sv. Petra i Pavla, da “bismo pronašli prave odgovore na izazove ovog povijesnog trenutka, i kako bi čin ulaska u Europsku uniju bio na dobro naše Domovine, hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana, te cijele zajednice svijeta”. Liturgijsko pjevanje animirao je Mješoviti zbor konkatedralne župe pod vodstvom s. Branke Čutura, a uz brojne vjernike na misi su se okupili i predstavnici županijske i gradske vlasti: osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, gradonačelnik Ivica Vrkić, predsjednik Gradskog vijeća Anto Đapić te njihovi suradnici. Na zahvalu mons. Srakića Osječanima i preporuku da s jednakom zauzetošću prihvate i surađuju s novoimenovanim nadbiskupom Đurom Hranićem, vjernici su, zajedno sa svećenicima koji službuju u Osijeku, uzvratili pljeskom.