Sisak, (IKA) – Ususret 420. obljetnice sisačke bitke predavanje na temu “Sisačka bitka 1593. godine u svjetlu osmanskih osvajanja Banovine tijekom 16. stoljeća” održao je u srijedu 19. lipnja u Dvorani bl. Ivana Pavla II. sisačkoga Velikog Kaptola dr. Hrvoje Kekez. Uz brojne Siščane i goste, predavanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić, a na početku predavača je pozdravio i predstavio kancelar i prepošt Stolnog Kaptola sv. Križa mons. Marko Cvitkušić.

Dr. Kekez dao je sliku osmanskih osvajanja Banovine tijekom 16. stoljeća i razvoj događaja koji su kasnije doveli do same sisačke bitke, a ona do velikog rata i kasnijeg mira. Tako je detaljnije prikazao širenje Osmanlija po jugoistočnoj Europi, obranu hrvatskih zemalja nakon pada srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva 1463. godine, objasnio proces formiranja crte obrane na Kupi u drugoj polovici 16. stoljeća nakon prodora Osmanlija preko Une, kontekstualizirao gradnju i ulogu sisačke utvrde u drugoj polovici 16. stoljeća te objasnio promjenu osmanske osvajačke strategije u posljednjem desetljeću 16. stoljeća.

Govoreći o samoj sisačkoj bitki predavač je uz neke poznate činjenice donio i detaljan opis tijeka i posljedice te tada treće opsade Siska 22. lipnja 1593. godine. Između ostalog iznio je podatak da je osmanska vojska imala oko 12 do 15 tisuća vojnika, a ona kršćanska predvođena banom Tomom Bakačem, vojvodom Ruprechtom Eggenbergom i karlovačkim generalom Andrijom Auerspergom tek oko pet tisuća boraca. Sukobivši se između Kupe, Save i Odre s Osmanlijama koji su se prethodno bili prebacili s desne na lijevu obalu Kupe, nakon što su ih djelomično odbili, slovenski i njemački strijelci odbili su turski protunapad te prisilili Osmanlije na povlačenje prema Kupi. U međuvremenu je sisačka posada izašla iz utvrde i zauzela mali most kojim se prelazilo na desnu obalu Kupe te je tako Turcima zatvorena odstupnica. Nije im stoga preostalo ništa drugo nego da pokušaju preplivati rijeku i tako naći spas. Mnogi su se pritom utopili, a među njima i Hasan-paša Predojević. Ostatak se turske vojske razbježao, ostavljajući za sobom naoružanje.
Na kraju je dr. Kekez istaknuo da je ta bitka bila i povod kasnijem velikom ratu što su ga Turci objavili Habsburškoj Monarhiji. Premda je Sisak već nekoliko dana kasnije bio osvojen, ali i nakon godinu dana oslobođen, bitka kod Siska bila je prekretnica koja je naznačila zaustavljanje osmanskog prodiranja dalje u Europu, a imala je i osobiti psihološki utjecaj, jer je njome prvi put nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici. O važnosti te pobjede govori i to da se vijest o sisačkoj bitki iznimno brzo proširila cijelom Europom sve do Britanskog otočja.