"Večer stvaralaštva" studenata KBF-a u Đakovu
Večer stvaralaštva studenata KBF-a u Đakovu
Đakovo (IKA/TU )
Đakovo, (IKA/TU) – Kulturna manifestacija “Večer stvaralaštva”, koju već tradicionalno organiziraju studenti Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Đakovu, održana je 3. lipnja u Dvorani biskupa Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu. Večeri stvaralaštva, osim studenata, nazočio je imenovani nadbiskup Đuro Hranić, dekan Fakulteta prof. dr. Pero Aračić, rektor Bogoslovnog sjemeništa, mr. Ivan Ćurić, profesori i djelatnici Fakulteta i Središnje nadbiskupijske knjižnice.
Prvi dio svečanosti započeo je scenskim prikazom “Čudnog Očenaša”, u izvedbi Anje Bjelajac i Marine Dedoević. Večer je nastavljena u molitvenom izričaju, pa su tako članovi zbora studenata Ruah gostima otpjevali dvije duhovne šansone: “Ja želin biti tvoj” i “Budi slobodan”. Treću točku koja je govorila o važnosti prihvaćanja svoga vlastitoga života i toga da je svaki pojedinac slika Božja izveli su Matko Stanić i Filip Sertić. Studentice Adrijana Pavić, Ivana Grgić i Marija Kozić izvele su plesnu točku.
Nakon klape bogoslova “Amigos”, Krešimir Šaf kroz monolog je prikazao kako je biti kršćanin u muslimanskome društvu. Posljednju točku prvoga djela pod nazivom “I’m walking on sunshine” izvela je Josipa Jurić, a na pozornici su joj se pridružili svi izvođači ovogodišnje večeri stvaralaštva.
U drugom djelu svečanosti dodijeljene su nagrade i priznanja studentima pete godine za iznimno sudjelovanje u životu i radu Fakulteta, ali i u izvannastavnim aktivnostima. Nagrade su primili Josipa Jurić, Ivan Benaković, Dario Hrga, Anita Cvitkušić, Krešimir Šaf i Dražen Dulić. Osim studenata zahvalnice i priznanje primili su i dekan Aračić, prodekan za nastavu dr. Vladimir Dugalić, profesor Kanonskog prava dr. Zdenko Ilić te djelatnice Lidija Drmić i Ankica Landeka. Svečanost je završila u holu knjižnice gdje su bili izloženi literarni radovi Josipe Jurić, Željka Filajdića, Matka Stanića, Ane Miloš i Gorana Franjića te crteži Adrijane Pavić i restaurirani križ Saše Bukvića.