Split, (IKA) – Lipanjski broj “Marije”, vjerskog lista za Marijine štovatelje, u znaku je Prečistog Srca Marijina. U mjesečnom promišljanju “Vjerovati srcem poput Marije” prilog je don Ivana Bodrožića koji ističe kako je cjelovit odnos ljubavi prema Bogu za Mariju pretpostavio i onu životnu vrijednost koja je bila potpuna u svakoj misli, riječi ili djelu, koje Sveto pismo naziva vjernošću srca. Na tom tragu je i izvadak iz kateheze Benedikta XVI. “Radost proizlazi iz srca”, u kojoj papa emeritus poručuje kako u njoj želi razmišljati o Marijinoj vjeri, polazeći od velikog otajstva utjelovljenja. O odnosu Marije i Crkve i njezinu mjestu u njoj, promišlja srednjovjekovni teolog Izak iz Stelle (oko 1100.), jedan od poznatijih bogoslovaca XII. stoljeća, sljedbenik teološke misli sv. Bernarda iz Clairvauxa i njegove marijanske pobožnosti kojima opet daje svoj osobni pečat. Fra Marko Babić u rubrici “S Marijom kroz katekizam” u prilogu “Dva srca” upućuje na Drugi vatikanski sabor koji je postavio nezaobilazan okvir za štovanje BDM u osmom poglavlju dogmatske konstitucije o Crkvi “Lumen Gentium”, čime je promatranje dostojanstva i uloge Bogorodice Marije usmjereno prema Kristovu otajstvu….”.
Sugovornica “Marije” je 52-godišnja Slavica Brechbelmacber iz Slavonskog Broda, majka šestero djece, koja svjedoči kako je s ljubavlju prihvaćala svaku trudnoću te se ni u najtežim životnim prilikama nije pokolebala. U uvodniku “Spasimo obitelj” razmišljanje je urednika fra Petra Lubine nad nevjerojatnom činjenicom da se u suvremenoj slobodnoj hrvatskoj državi moraju prikupljati potpisi hrvatskih građana kako bismo onemogućili svoje političare da nastave rušiti hrvatske obitelji te moramo prikupljati potpise da bismo od vlasti zatražili raspisivanje referenduma da se u Ustav RH unese odredba prema kojoj bi brak bio životna zajednica muškarca i žene te se obitelj time zaštiti.
Dvostranica koju potpisuje fra Petar Lubina donosi teološko tumačenje kako Marija može biti Djevica i Majka te ističe kako je “zbog uloge u djelu spasenja Blaženu Djevicu Mariju Bog uresio posebnim darovima, pa je već prakršćanskoj zajednici zapisano da je Marija Djevica, i to je sastavni do crkvene pradogme.
U literarnom dodatku list donosi razmišljanje “Jesmo li izabrali svoju vjeru?” uz dvije pjesme A.G. Matoša. Tu su i prilozi akademskog slikara fra Ante Branka Periše “Marijansko Trojstvo”, koji analizira sliku španjolskog slikara Murilla (18. st.) i poetsko razmišljanje splitske klarise i pjesnikinje s. Marije od Presvetog Srca. Rubrika “Marijanska svetišta” predstavlja župnu crkvu Velike Gospe u Tribunju kod Šibenika.