Vinkovci, (IKA) – Predstavljanjem knjige Smiljane Rendić “Katolički identitet i hrvatski preporod” u nakladi Glasa Koncila u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima u ponedjeljak 27. svibnja počeo je Tjedan kršćanske kulture u Vinkovcima, pod geslom “Nemirno je srce naše, dok se ne smiri u Tebi” (Sv. Augustin, Conf. I, 1) u organizaciji Udruge katoličkih intelektualaca, a pod glavnim pokroviteljstvom Đakovačko-osječke nadbiskupije. Nakon što je nazočne pozdravio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima doc. dr. Dražen Švagelj, upravitelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru Henrik Ivan Damjanović pročitao je tekst urednika biblioteke prof. dr. Vladimira Lončarevića, koji iz opravdanih razloga nije mogao nazočiti predstavljanju knjige.
Glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić istaknuo je da je Glas Koncila u godini kada slavi svoj zlatni jubilej htio posvetiti i skrenuti pozornost javnosti na veliku osobu i veliku djelatnicu vrlo zaslužnu za Glas Koncila Smiljanu Rendić. “Ova knjiga je samo maleni uvod u njezino veliko životno djelo koje traži istraživače, proučavatelje, ali siguran sam da ova knjiga već pokazuje da je Smiljanino životno djelo bogat rudnik u koji vrijedi zaći, istražiti ga”, rekao je mons. Miklenić. Komentirajući naslov knjige “Katolički identitet i hrvatski preporod” mons. Miklenić rekao je “da je snažan zato što je ona doista bila osoba koja je na izniman način osjećala, živjela i promovirala i katolički i hrvatski identitet. To je bilo njezino životno poslanje od domagojskih početaka u mladosti, ali i u zrelosti kad je bila promatrač, analitičar društvenih i crkvenih događanja. Umjela je na novi način svojom iznimno širokom erudicijom donositi nove argumente da bi podsjećala na važnost hrvatskog i katoličkog identiteta”. Djelo Smiljane Rendić uklapa se u matičnu liniju koju bi hrvatski narod, a i katolički vjernici u Hrvatskoj trebali slijediti.
Urednik knjige Vlado Čutura istaknuo je kako je riječ o ženi koja zacijelo spada među najveće novinare općenito u Hrvatskoj, a posebno u 20. stoljeću. Smiljana Rendić sigurno je uz vrsnu Jurić Zagorku najveća hrvatska novinarka. Ja sam s njom surađivao oko četiri godine, posebno po dolasku u Glas Koncila, a iz zahvalnosti osjećao sam obvezu urediti ovu knjigu jer je na neki način Smiljana Rendić bila i moj mentor. S druge strane, cjelokupna njezina ostavština, otprilike oko 10 tisuća kartica teksta, je kod mene. Nastojao sam prigodom uređivanja izvući ono što nije objavljivano, a kako se radi o ediciji, dakle katoličkoj baštini 20. stoljeća u koju je uključena i Smiljana Rendić, uredništvo je zahtijevalo sasvim nešto drugo, odnosno ono što je bilo objavljivano u različitim glasilima kad je u pitanju Smiljana Rendić. Sama Smiljana Rendić je novinarka odgajana na domagojskim načelima, dakle domoljublje, čovjekoljublje i može se reći na neki način da je sljednica kršćanskog personalizma koji je imao jak zamah početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj, a Smiljana je među onima koji su taj zamah nastavili u onim teškim komunističkim vremenima negdje 60-tih godina. Kako se radi o ženi to me je još više motiviralo posebice stoga što se često predbacuje da žena nema prava u Crkvi, što Rendić opovrgava jer upravo je ona ta koja je na neki način obnovila ili ponovno formirala katoličko novinarstvo, usmjeravala katoličke novinare. Može se reći da je udarala temelje u katoličkom novinarstvu ponovno obnovljenom nakon II. svjetskog rata kad je negdje 330 novinara bilo prognano, ubijeno, zabranjeno im djelovanje”, rekao je Čutura. Govoreći nadalje o doprinosu Smiljane Rendić na različitim područjima, Čutura je istaknuo: “To je bila žena koja nije imala teološko obrazovanje, ali je bila vrhunski teolog. Savršeno je govorila nekoliko jezika, počevši od talijanskog koji je bio njezin drugi materinski jezik, potom francuskog, španjolskog. Savršeno se služila hebrejskim, latinskim i grčkim jezikom. I to jedno silno, veliko znanje ukomponirala je u svoj novinarski rad jer je njezino geslo bilo da je za jednu informaciju potrebno tisuću drugih informacija kako bi se mogla objaviti. Kako je na neki način bila moj mentor, često smo raspravljali o još jednom njezinom geslu: prije će mi se ruka osušiti i jezik usahnuti nego nešto napišem i progovorim protiv hrvatskog naroda i Katoličke Crkve.”
Tjedan kršćanske kulture u Vinkovcima nastavlja se u utorak 28. svibnja predstavljanjem knjiga u nakladi Kršćanske sadašnjosti: Jean Danielou Bog i mi te Frabice Hadjadj Vjera zlih duhova ili ateizam koji je premašen. Knjige će predstaviti prof. dr. Željko Tanjić i mr. sc. Mladen Milić. Predstavljanje knjiga bit će upriličeno u velikoj gradskoj vijećnici s početkom u 19 sati.