Milano, (IKA) – Danas govoriti o vjerskoj slobodi znači sučeliti se s globalnim izvanrednim stanjem: gledajući na Istok problem se javlja kao pravo nasilno proganjanje na vjerskoj osnovi svih onih koji ispovijedaju vjeru različitu od službene, ali i na Zapadu ne manjka katkada vrlo ozbiljnih ograničenja vjerske slobode, upozorio je milanski nadbiskup kardinal Angelo Scola, na skupu “Konstantin u Milanu. Edikt i njegova povijest”, organiziranom o prigodi 1700. obljetnice Milanskoga edikta u suradnji milanskog katoličkog sveučilišta Presvetoga Srca i Sveučilišta u Milanu.
U zemljama gdje još prevladava državna religija, gdje se još nije otkrila vrijednost “zdrave laičnosti”, braniti vjersku slobodu prvotno bi značilo poticati vjerski pluralizam i otvaranje svim vjerskim očitovanjima, primjerice ukidanjem zakona koji kažnjavaju blasfemiju. Na Zapadu je pak žurno iskorijeniti razvidno nepovjerenje prema vjerskoj pojavi uvriježeno u dvoličnosti nekih shvaćanja laičnosti koja jamačno stvaraju nepovoljno ozračje za istinsku vjersku slobodu, istaknuo je kardinal Scola. Među klasičnim problemima kardinal je spomenuo odnos između objektivne istine i individualne savjesti, usklađivanje između vjerske zajednice i državne vlasti i, s kršćanskog teološkog motrišta, pitanje tumačenja općenitosti spasenja u Kristu s obzirom na mnoštvenost religija. Ta se odlučna pitanja danas predstavljaju s ključnim različitostima. Primjerice, odnos između osobnoga vjerskog traženja i njegova zajedničkog očitovanja, mjerodavnost javnoga legitimnog autoriteta da razlikuje istinsku religiju od neistinske, odnos religije i sekte, neodgodivi problem slobode obraćenja, ravnoteža između vjerske slobode i društvenoga mira. Svi se ti problemi pojavljuju s posebnim obličjem u pluralnom društvu, zaključio je kardinal Scola, prenosi Radio Vatikan.