Rijeka, (IKA) – Dvadesetak tisuća ljudi okupilo se 4. svibnja u Rijeci na svečanom otvaranju Islamskog centra u sklopu kojeg je otvorena i džamija, treća u Hrvatskoj uz one u Zagrebu i Gunji. Uz muslimane iz cijele Hrvatske, brojni gosti došli su iz inozemstva. Pristiglo je 105 autobusa iz Bosne iz Hercegovine s oko 5000 ljudi, a bilo je vjernika i iz ostalih susjednih zemalja te ostatka Europe. Kako je napomenuto tijekom programa otvaranja, osim iz Katara koji je financirao izgradnju Centra, uglednici su došli i iz Kuvajta, Saudijske Arabije, Omana i Turske, a imami osim iz Hrvatske i BiH iz Norveške, Švedske, Belgije, Austrije, Švicarske, Danske, Italije, Srbije, Slovenije… Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je u društvu župana Vidoja Vujića, zagrebačkog muftije Aziza Hasanovića, glavnog riječkog imama Hajrudina Mujkanovića i članove KUD-a Zvir Jelenje uoči otvaranja dočekivao goste na ulazu u VIP prostore Islamskoga centra, u prostorijama ispod same džamije. Ta prekrasna građevina umjetnički je doprinos jednog od najznačajnijih suvremenih hrvatskih kipara Dušana Džamonje. Smještena na brdu, u blizini nekoliko kršćanskih bogomolja, šalje poruku da su različitost i zajedništvo mogući i dobri, rekao je predsjednik Ivo Josipović.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović istaknuo je da je Hrvatska dobro mjesto za život Bošnjaka muslimana i da način na koji je riješen njihov status može biti primjer i drugim europskim zemljama.
Šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Paul Van Doren naglasio je da otvaranje takvog centra pokazuje multikulturalni duh koji sam uvijek osjećao prilikom posjeta Rijeci tijekom godina koje sam provodio u Hrvatskoj. I zaista, multikulturalnost i različitost su među temeljnim vrijednostima na kojima je Europska unija izgrađena. Stoga, kako se približavamo srpnju i datumu ulaska Hrvatske u EU, ovo otvorenje ima posebno značenje jer potvrđuje postojanje tih ideja i vrijednosti u praksi, rekao je Van Doren.
Okupljenima se obratio i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Enco Rodinis, koji je istaknuo da je rado danas ovdje da podjeli radost zbog otvaranja još jednog mjesta molitve. “Braćo muslimani, Drugi vatikanski sabor nas kršćane katolike naučio je da Božji naum spasenja obuhvaća i one koji priznaju Stvoritelja, među koje pripadaju u prvom redu muslimani. Priznavajući da drže Abrahamovu vjeru, oni se s nama klanjaju Bogu jedinomu i milosrdnomu, koji će suditi ljude na Sudnji dan”, rekao je mons. Rodinis, dodavši da ga raduje zrelost riječkog i hrvatskog ozračja u kojem je zajamčena i sloboda vjeroispovijedanja i omogućena gradnja bogomolja. Apelirao je, između ostaloga “na sve one koji mogu utjecati, da se založe da bi se i u zemljama u kojima su muslimani većinski narodi, omoguće kršćanima da dižu svoje bogomolje”.
Muftija Aziz Hasanović zahvalio je svima koji su sudjelovali u realizaciji toga projekta te onima koji su pomogli izgradnju Islamskog centra. Hrvatska može biti primjer drugim europskim zemljama kako rješavati muslimansko pitanje, ali i muslimanskim zemljama kako rješavati pitanja drugih vjerskih zajednica, poručio je muftija Hasanović. Reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović naglasio je kako je riječ o “velikom danu za muslimane Hrvatske i sve muslimane”, te da je hrvatska država na ovaj način poslala poruku Europi, ali i cijelom muslimanskom svijetu, da je zrelo društvo, a Rijeka da je “kozmopolitski grad”, grad koji je bio i ostao “otvorenih vrata svima koji dolaze s dobrom namjerom i imaju što ponuditi”. Ovo je veliki povijesni trenutak jer otvaramo veličanstveno arhitektonsko zdanje koje će biti most za odnose između muslimana i ostalih u Hrvatskoj. Islamski svijet je u potrebi za takvim posrednikom nakon što su neki umovi uspjeli provući sliku o sukobu civilizacija, rekao je između ostaloga ministar vakufa (zaklade) Katara dr. Gajs b. Mubarek el-Kuwari, koji je izrazio posebno zadovoljstvo citatom riječkog imama koji je pročitao, da je otvaranje riječke džamije najveći događaj u Hrvatskoj 2013. godine.
Otvaranje je počelo čitanjem ašera, stihova iz Kurana, a završilo dovom (molitvom) ef. Šefka Omerbašića, donedavnog muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji. Uslijedilo je otkrivanje ploče s natpisom o donaciji Države Katar, što su učinili djevojčica i dječak odjeveni u katarsku, odnosno hrvatsku narodnu nošnju te ulazak u islamski centar i obilazak molitvenog dijela. Na kraju svečanosti otkrivena je ploča s nazivom Kongresnog centra, koji nosi ime po emiru Katara Sheik Hamadu bin Khalifi Al-Thaniu. Nakon svečanosti otvorenja upriličen je prigodni kulturno-vjerski program u prostoru Centra.

Riječki Islamski centar s džamijom sagrađen je u protekle tri godine prema idejnom rješenju akademskog kipara Dušana Džamonje i projektu arhitekata zagrebačkog ADB-a Branka Vučinovića i Darka Vlahovića. Centar je smješten na površini veličine 10.816 četvornih metara, njegova bruto površina je 5291 četvornih metara, od toga je 3612 m2 zatvorenog prostora i 1679 m2 otvorenog i natkrivenog prostora. Koncipiran je kao polivalentni prostor te je molitveni prostor usklađen s nizom drugih sadržaja vjerske, obrazovne i kulturne namjene. Koristeći prirodni pad terena, molitveni dio, džamija, koja može primiti od 1200 do 1400 vjernika, s minaretom visokim 23 metra, predstavljena je kao skulptura smještena na pravilan postament – pješački trg, a svi ostali sadržaji Centra nalaze se u dvije etaže ispod platoa. Riječ je o stambenom dijelu za imame i goste Centra, o uredima Medžlisa Islamske zajednice Rijeka, kafiću i restoranu, sobi za razgovore te prijeme, kongresnoj dvorani, učionicama za vjeronauk, dječjoj igraonici i parkiralištu.
Uz brojne donatore, prije svega muslimane koji žive u Rijeci i Primorsko-goranske županije te Hrvatskoj, glavni i najveći donator izgradnje riječkog Islamskog centra je Katar, kako to dokumentira i trojezični natpis na ulazu u džamiju, na hrvatskom, arapskom i engleskom jeziku. U znak zahvalnosti katarskom emiru Hamadu Bin Khalifa Al-Thaniju, kongresna dvorana centra nosi njegovo ime. Složen i graditeljski iznimno zahtjevan kompleks Islamskog centra u tri godine izgradila je tvrtka GP Krk, a ukupna vrijednost projekta je 76 milijuna kuna ili oko 10 milijuna eura.